EN DE

Pad prodaje na crpkama

Autor: Snježana Vujisić Sardelić
23. studeni 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Prodaja sve više ovisi o ponudi i kvaliteti usluge po čemu Tifon prednjači, dok je OMV drugi, a Ina tek treća

Ina će se u predstojećem razdoblju više usredotočiti na modernizaciju i revitalizaciju svojih benzinskih postaja. Kako bi ojačali taj segement koji je bio u drugom planu i doživio pad u prethodnim razdobljima, početkom studenoga imenovali su Darka Markotića za izvršnog direktora trgovine na malo.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Problem s kadrovima
Da postoje problemi moglo se iščitati i iz financijskih izvješća. Primjerice, u šest mjeseci 2010. prosječna prodaja po benzinskoj postaji bila je manja za 6,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Iako najveći dio negativnog rezultata nosi pad prodaje derivata, dio minusa otpada i na pad prodaje trgovačke robe. Iako u Ini, pa ni u drugim kompanijama koje prodaju naftne derivate, nisu željeli komentirati trendove u tom specifičnom segmentu trgovine, doznaje se da je segment robe široke potrošnje na benzinskim postajama imao dramatičan pad. “Najvažniji asortiman na benzinskim postajama su proizvodi u tzv. impulsnoj zoni, onoj najbližoj pultovima za naplatu poput žvakaćih guma, cigareta i baterija na kojima je marža i do 70 posto. Postaje, osim od derivata, žive upravo od prodaje takvih proizvoda”, kaže jedan sugovornik Poslovnog dnevnika iz distribucijskog biznisa. Prema podacima njegove tvrtke u devet mjeseci ove godine prodaja jednog tipa žvakaćih guma na Ininim postajama bilježi 10-postotni pad, dok je ukupno tržište tog proizvoda otprilike na nuli. Za usporedbu, prodaja istog proizvoda u lancima drugih trgovaca naftom je na razini prošle godine i to ako se anulira porast uzrokovan povećanjem broja postaja. Procjena ovoga distributera je da pad cijelog portfelja trgovačke robe na Ininim postajama iznosi između 10-15 posto, dok drugi trgovci ne bilježe takve minuse. “Na tržištu vlasnika benzinskih postaja događa se ono što se na tržištu trgovačkih lanaca dogodilo prije nekoliko godina kada su se uslugom, asortimanom, pristupom kupcu i akcijama neki lanci ‘odlijepili’ od drugih. Tako sada Tifon definitivno prednjači pred ostalima. Slijedi ga OMV, a tek potom Ina“, tvrdi naš sugovornik koji ne krije čuđenje jer Tifon i Ina imaju istog vlasnika i dodaje da je očito problem u kadru koji ne razumije da je benzinska postaja i mala trgovina.

Ina će se u predstojećem razdoblju više usredotočiti na modernizaciju i revitalizaciju svojih benzinskih postaja. Kako bi ojačali taj segement koji je bio u drugom planu i doživio pad u prethodnim razdobljima, početkom studenoga imenovali su Darka Markotića za izvršnog direktora trgovine na malo.

Problem s kadrovima
Da postoje problemi moglo se iščitati i iz financijskih izvješća. Primjerice, u šest mjeseci 2010. prosječna prodaja po benzinskoj postaji bila je manja za 6,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Iako najveći dio negativnog rezultata nosi pad prodaje derivata, dio minusa otpada i na pad prodaje trgovačke robe. Iako u Ini, pa ni u drugim kompanijama koje prodaju naftne derivate, nisu željeli komentirati trendove u tom specifičnom segmentu trgovine, doznaje se da je segment robe široke potrošnje na benzinskim postajama imao dramatičan pad. “Najvažniji asortiman na benzinskim postajama su proizvodi u tzv. impulsnoj zoni, onoj najbližoj pultovima za naplatu poput žvakaćih guma, cigareta i baterija na kojima je marža i do 70 posto. Postaje, osim od derivata, žive upravo od prodaje takvih proizvoda”, kaže jedan sugovornik Poslovnog dnevnika iz distribucijskog biznisa. Prema podacima njegove tvrtke u devet mjeseci ove godine prodaja jednog tipa žvakaćih guma na Ininim postajama bilježi 10-postotni pad, dok je ukupno tržište tog proizvoda otprilike na nuli. Za usporedbu, prodaja istog proizvoda u lancima drugih trgovaca naftom je na razini prošle godine i to ako se anulira porast uzrokovan povećanjem broja postaja. Procjena ovoga distributera je da pad cijelog portfelja trgovačke robe na Ininim postajama iznosi između 10-15 posto, dok drugi trgovci ne bilježe takve minuse. “Na tržištu vlasnika benzinskih postaja događa se ono što se na tržištu trgovačkih lanaca dogodilo prije nekoliko godina kada su se uslugom, asortimanom, pristupom kupcu i akcijama neki lanci ‘odlijepili’ od drugih. Tako sada Tifon definitivno prednjači pred ostalima. Slijedi ga OMV, a tek potom Ina“, tvrdi naš sugovornik koji ne krije čuđenje jer Tifon i Ina imaju istog vlasnika i dodaje da je očito problem u kadru koji ne razumije da je benzinska postaja i mala trgovina.

Povisili cijenu
Drugi sugovornik Poslovnog dodaje kako je rezultate u prodaji trgovačke robe Ina dodatno pogoršala odlukom da povisi cijene proizvoda te lošom razinom usluge. U Ini na to, pak, kažu da su pokrenuli niz aktivnosti kako bi ostvarili prepoznatljiv odnos prema kupcu i podigli kvalitetu usluge s ciljem da imaju kupca koji će im se vraćati. “Investicijske aktivnosti su nastavljene na daljnjem tehnološkom i sigurnosnom unapređenju rada benzinskih postaja. Kako bi ih nagradili lani je 2009. uveden novitet na benzinskim postajama – bodovi vjernosti”, kažu u Ini.

Prednost

Lukoil nastavlja širenje
U Lukoilu kažu da se ta tvrtka prvenstveno usredotočila na razvoj maloprodajne mreže zbog čega planiraju povećati broj benzinskih postaja do 80-100 objekata. “Hrvatsko tržište ima potencijal, a naša prednost je neupitna kvaliteta našeg goriva koje proizvodimo u Italiji”, komentiraju u Lukoilu čiji je direktor Nikolaj Ivčikov.

Autor: Snježana Vujisić Sardelić
23. studeni 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close