Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca za Dalmaciju Hrvoje Marušić prije nekoliko dana je uzburkao javnost kad je ponudio svojih “deset zapovijedi” za preokretanje negativnih trendova u gospodarstvu. Svoj popis želja Marušić je završio pomalo bizarnom prijetnjom da bi – ako se Vlada ogluši na ovaj popis – Dalmacija trebala “staviti rampu na tunel Sveti Rok”. Jedna od predloženih mjera odnosi se i na skupi dolazak turista i poduzetnika na otoke. Povod tome bilo je najnovije poskupljenje cestarina te uvođenje ljetnog cjenika Jadrolinije.

I dok se kod cestarine doista može govoriti o poskupljenju, Jadrolinija je napravila uobičajeni svakogodišnji potez i uvela ljetni cjenik na svojim brodovima i trajektima. Iznosi koje od 1. lipnja do 30. rujna treba izdvojiti za putovanje do otoka znatno su viši od zimskih, ali su nepromijenjeni posljednje tri godine, kako je u reakcijama na korekciju priopćeno iz Jadrolinije. Primjerice, za najfrekventniju jadransku liniju Split-Supetar tijekom ljeta valja izdvojiti 33 kune po putniku, te 160 kuna za automobil do pet metara dužine. Tako četveročlana obitelj, s dvoje djece do 12 godina, mora do Brača i natrag platiti 518 kuna. Dva i pol puta duže putovanje do Visa istu će obitelj koštati 1064 kune, a najskuplja linija je ona do udaljenog Lastova – 1468 kuna. Međutim, kad se gleda broj prijeđenih nautičkih milja, od tri navedene ipak najskupljom ostaje karta do Supetra, što je bračke turističke radnike natjeralo ovih dana na razmišljanje da se na 14 redovitih dnevnih polazaka iz Splita za Supetar žele nadoknaditi gubici na drugim linijama.Kao i svake godine, otočani su izuzeti od novog cjenika.

Oni koji imaju prijavljeno boravište na nekom od otoka plaćaju otprilike pola cijene, ovisno o liniji, a veliki je broj ljudi obuhvaćen besplatnim kartama – djeca do tri godine, vozači i putnici u autobusu, vozač kamiona do 10 tona, vozač i pratilac kamiona težeg od deset tona, učenici i studenti s prebivalištem na otoku (ako se školuju na kopnu), umirovljenici do 65 godina i osobe starije od 65 godina s prebivalištem na otoku… Krajem prošle godine otkriven je veliki broj makinacija – u prvih devet mjeseci 2011. izdano je ukupno 800.000 besplatnih karata za trajektne, brodske i brzobrodske linije, od čega su više od pola dobili umirovljenici. To je znatno više od ukupnog broja stanovnika na 46 naseljenih otoka, posljednji popis utvrdio ih je 124.000, pa se pretpostavlja da je velik broj kontinentalaca i obalaca svoje prebivalište prijavio na otocima, ako ne zbog brodskih karata onda zbog izbjegavanja poreza na vikendice. Skuplje karte na noge su digle otočane, koji kao i prošlih godina tvrde da je nedopustivo da, recimo, povratna karta do Lastova našu zamišljenu obitelj košta koliko i nekoliko dana noćenja u apartmanu. Glasne su i primjedbe o skupljoj opskrbi, no to nije sasvim točno, jer su karte za kamione kojima se opskrbljuju otočke trgovine relativno povoljne. Primjerice, do Supetra je karta za kamion težine do tri tone samo 20 kuna skuplja nego za automobil.

Otočni sabor

Traže subvencije po modelu privlačenja niskotarifnih zračnih kompanija
Udruga Otočni sabor upozorava da je nakon povećanja proračunskih sredstava za poticaje pomorskim linijama bilo očekivano da ljetnog cjenika neće biti. Predsjednik te nevladine udruge Denis Barić je stoga predložio da Ministarstvo turizma zatraži od turističke zajednice da subvencijama pomogne povećanju broja turista na otocima, po modelu koji se primjenjuje za privlačenje niskotarifnih zračnih prijevoznika.