Tržište osiguranja od početka krize bori se s padom bruto premija, no usprkos tome osiguravatelji se regrupiraju i osiguravaju najbolje pozicije prije nego što počne oporavak. U prošloj godini prihod osiguravatelja, odnosno bruto premija iznosila je 9,2 milijarde kuna. Od toga na neživotna osiguranja otpada 6,8 milijardi, dok je u životnom segmentu prikupljeno 2,4 milijarde kuna. Oba segmenta poslovanja osiguravatelja pokazuju da se oni i dalje bore s padom premije. Upravo je štednja na premijama osiguranja najviše pogodila taj dio financijskog sektora; dok se bankarski krediti moraju otplaćivati, građani i tvrtke prostor za uštedu u kriznim vremenima vide na premijama. Konkretno, premija u neživotnim osiguranjima pala je 1,9 posto u prošloj godini, a u životnom segmentu niža je za 1,2 posto. Pad premijskih prihoda nastavljen je i ove godine; statistika Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) pokazuje da je do kraja svibnja zaračunato 4,14 milijardi kuna ili 1,5 posto u odnosu na prošlu godinu.
Nova društva
Pregrupiranje i konsolidacija na tržištu na kojem se bori 26 osiguravajućih društava svakodnevno znači novu konkurenciju. U 2010. su, primjerice, unatoč negativnom trendu osnovana dva nova osiguravajuća društva. No ulazak u Europsku uniju, kojoj smo gotovo pred vratima, za osiguravatelje znači nove izazove. Prema zahtjevima direktive Solvency II pred njima je primjena novog sustava upravljanja rizicima i jačanja kapitala od početka 2013. godine. To će nesumnjivo donijeti nove troškove društvima, ali će se djelomično preliti i na korisnike osiguranja u vidu skupljih polica. Pripreme se već provode, no zasad je barem što se tiče boljeg upravljanja rizicima većina još na općim strategijama, a morat će se konkretizirati načini upravljanja specifičnim rizicima kao što je to slučaj u bankama. Stroži kapitalni zahtjevi kojima će morati udovoljavati izravno su povezani s potrebama za konsolidacijom i sinergijom. Tako bi se na meti onih većih mogla naći manja društva koja se teže nose s (pre)niskim premijskim prihodima. Usporedbe radi, premija devet autoosiguranja u Sloveniji iznosi oko 400 milijuna eura, dok u Hrvatskoj iznosi 300 milijuna eura, ali je podijeljena na 15 osiguravatelja koji se bave tim segmentom. Neovisno o kutu gledanja, u osiguravajućoj branši drže da problem nije prevelik broj društava, već preniski premijski prihod, zbog čega se domaće tržište i dalje percipira kao ono s potencijalom za rast. Konkurencija je pred vratima pa se osiguravatelji okreću regulatoru kako bi se stvorili uvjeti za bolji rast premije, odnosno kako bi se poradilo na visokim naknadama koje opterećuju društva. Gorka pilula koju i dalje ne mogu prihvatiti odredba je da sedam posto svoje premije plaćaju Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) što je iznos od 190 milijuna kuna godišnje. Zbog tog je nameta HUO pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti, a odluka Ustavnog suda čeka se već dvije godine. Osim dizanja prihoda druga strana medalje je borba s troškovima. Za tržište osiguranja to znači provođenje stroge kontrole nad brojnim prijevarama i lažnim odštetnim zahtjevima koji su u porastu od početka krize. Lažni zahtjevi, međutim, nisu samo domaći fenomen, nego su i top-tema osiguravatelja i izvan granica jer su kreativan način popravljanja kućnih budžeta na teret osiguranja. U otkrivanju lažnih zahtjeva društva ekipiraju svoje interne odjele, ali i usko surađuju s policijom i drugim osiguravajućim kućama.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu