Točno 551 kredit u iznosu od 3,8 milijardi kuna dodijelila je Hrvatska banka za obnovu i razvitak domaćim izvoznicima u prvih osam mjeseci ove godine. Prema službenim podacima HBOR je za isto razdoblje na sve kreditne programe uopće dodijelio 5,4 milijardi kuna kredita, što znači da su izvoznici sudjelovali u otprilike 70 posto ukupne kreditne aktivnosti HBOR-a. Na posebne programe namijenjene financiranju izvoza odobreno je 425 kredita u iznosu od 3,3 milijarde kuna, a osigurani su izvozni poslovi u vrijednosti od 1,7 milijardi kuna. Takva statistika jasno pokazuje bitno povećanje u području izvoznih poslova, i to u odnosu na isto razdoblje 2009. godine za čak devet posto. O svojim iskustvima suradnje s HBOR-om govore predstavnici nekoliko javnosti dobro poznatih domaćih tvrtki. Jedan od njih je i Tomislav Rosandić, član Uprave našičke Nexe grupe.

Novac za rekonstrukciju
“Još 2002. godine odlučili smo se obratiti HBOR-u, planirajući rekonstrukciju pogona za proizvodnju crijepa u tvrtci kćeri Dilj. Kako bi podigli razinu konkurentnosti u vidu korištenja novih tehnologija, efikasne proizvodnje i proširenja proizvodne palete Dilju je uistinu trebao snažan investicijski program. Naime, taj je kraj bio zahvaćen ratnim razaranjima. Proizvodni pogoni pretrpjeli su veliku materijalnu štetu, a dio proizvodnih kapaciteta nikada nije revitaliziran”, objašnjava Rosandić. S obzirom da je oko 60 posto plasmana tvrtka realizirala na izvoznim tržištima, uvidjeli su priliku da maksimalno iskoriste pogodnosti koje je omogućivao HBOR. Odluka je, zbog iznimno povoljnih uvjeta, poglavito rokova otplate, pala na program kreditiranja gospodarstva s kojim je obavljeno strukturiranje financiranja. Kredit se realizirao putem jedne poslovne banke, a prema Rosandićevoj ocjeni cijeli je proces tekao vrlo glatko.“Od prvog kontakta do realizacije prošlo je manje od šest mjeseci. Možda to na prvi pogled može izgledati dugo, ali s obzirom na složenost projekta, ovo su vrlo zadovoljavajući okviri. U svemu su banke najmanje utjecale na duljinu realizacije, a najviše je vremena potrošila državna birokracija za raznu dokumentaciju, dozvole i rješenja nužna za realizaciju projekta”, prisjeća se član Uprave Nexe grupe i napominje kako su se i prije dvije godine upustili u još jedan takav projekt s HBOR-om. Na taj je način od ukupnog petogodišnjeg investicijskog programa u Dilju, vrijednog 35 milijuna eura, preko HBOR-a realizirano čak 25 milijuna eura. Kao izvoznici su, prepričavaju u Dilju, ulazili i u druge suradnje s tom bankom, kao što su police osiguranja izvoza, program financiranja inozemnih kupaca ili naplate izvoznih poslova. Sve te programe ocjenjuju vrlo efikasnima i drže da su u funkciji financiranja likvidnosti.

“Da nije bilo HBOR-a neke od projekata ne bismo uspjeli realizirati, jer su uvjeti programa HBOR-a uglavnom povoljniji od komercijalno dostupnih uvjeta kod banaka na tržištu i svakako predstavljaju potporu gospodarstvu u podizanju konkurentnosti, prvenstveno kod izvoznih tržišta. Stoga i smatramo da bi uloga HBOR-a, kao razvojne institucije, trebala biti puno značajnija kako u vidu operativnih mogućnosti, tako i u smislu raspoloživih resursa koje bi mogli usmjeravati na razvojne projekte i podizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva”, zaključuje Rosandić te dodaje kako u budućnosti planiraju pojačati konkurentnost na domaćem tržištu gdje su im konkurencija samo vodeće svjetske kompanije. Pri tome ne misle zapustiti niti inozemna tržišta, a kao ciljeve su si zacrtali poboljšanja na području troškovne efikasnosti, osobito u korištenju konkurentnih tehnologija u proizvodnji i korištenju energije gdje će se usmjeriti i prema alternativnim izvorima energije. Suradnju s HBOR-om još je i ranije od Dilja počela tvrtka HSTEC iz Zadra, koja se bavi razvojem, projektiranjem i proizvodnjom preciznih visokobrzinskih elektromotornih vretena, direktnih pogona i drugih visokobrzinskih tehnika, ali i projektiranjem i automatizacijom specijalnih obradnih strojeva i sustava. Naime, prvi razgovori krenuli su još 1998. godine, kada je trebalo obnoviti u Domovinskom ratu potpuno porušenu tvornicu.

HBOR jedini izlaz
“U toj smo situaciji kao jedini izlaz vidjeli suradnju s HBOR-om. Nakon realizacije krenuli smo u obnovu s njihovim kreditima, ali i investicijama nekih vanjskih ulagača. Uspjeli smo i danas smo konkurentna i uspješna izvozna tvrtka”, kaže Željko Goja, direktor HSTEC-a ističući kako je njegova tvrtka 2007. godine dobila nagradu Zlatni ključ, za najboljeg malog izvoznika u Hrvatskoj, a godinu kasnije i istu nagradu za najboljeg izvoznika u Republiku Njemačku. Isprva su koristili programe za obnovu i saniranje ratne štete, a potom i one za investicije i razvoj. Jedan od ključnih investicijskih projekata za HSTEC je onaj kojim su nabavili tehnološki najmodernije strojeve za tokarenje i fino brušenje, čime su bitno unaprijedili proizvodnju svojih visokobrzinskih motora i ostale pogonske tehnike.Već kao etablirani izvoznik ušli su i u revolving program za financiranje izvoza, a trenutno koriste HBOR-ova sredstva za financiranje obrtnog kapitala. Goja će izraziti zadovoljstvo s brzinom realizacije, jer od trenutka prijave do trenutka povlačenja sredstava nikada nije prošlo više od nekoliko mjeseci, što se, s obzirom da su temeljito planirali sve projekte, potpuno uklapalo u njihova očekivanja.”Sve bi bilo bitno skuplje i teže, svaka realizacija naših projekata, da nismo surađivali s HBOR-om, kojeg ovom prilikom ističem kao najveću i najučinkovitiju pomoć hrvatskim izvoznicima, smatra Goja i najavljuje kako će se u HSTEC-u ubuduće usredotočiti na razvoj inovativnih proizvoda pogonske tehnike i automatizacije, a već imaju pripremljen razvoj nekoliko novih proizvoda s kojima se namjeravaju upustiti u bitku s konkurentima na europskom i tržištu Sjedinjenih Američkih Država.

I za te planove očekuju podršku HBOR-a te se nadaju da će imati priliku iskoristiti i neke europske strukturne fondove u zajedničkoj suradnji s akademskom zajednicom. Još jedna tvrtka orijentirana na izvoz kojoj je pomogla suradnja s HBOR-om je T7 Vis, koja proizvodi promotivne artikle od tekstila. “Danas svoje proizvode izvozimo na 34 europskih tržišta i skoro 70 posto prihoda od prodaje ostvarujemo na izvoznim tržištima” kaže Ranko Vlahek, član Uprave T7 Visa. “Proizvodnja profesionalnih promotivnih suncobrana i ostalih promotivnih tekstilnih proizvoda sezonskog je karaktera u smislu da se poslovi pripremaju u ljeto i jesen za isporuke idućeg proljeća i zbog toga nam je bila važna pomoć sredstava iz kredita kako bismo isfinancirali sirovine i proizvodnju na vrijeme za poslove koji će se ostvariti s odmakom od 6 do 9 mjeseci”. O kakvom se poslu radi vidi se i iz liste klijenata, odreda internacionalnih kompanija kao što su Coca Cola Hellenic, Heineken, AB InBev, Carlsberg, Pepsico, Unilever, McDonalds.

Pet programa za izvoznike

Kreditom do ravnopravnog natjecanja vani
U HBOR-u ističu kako danas imaju pet kreditnih programa koji su namijenjeni isključivo izvoznicima, kako bi im omogućili da se ravnopravno natječu za dobivanje posla s konkurencijom na međunarodnom tržištu. Radi se o programima pripreme proizvodnje za izvoz, kredita kupcu ili kupčevoj banci, kredita dobavljača, kreditu inozemnim bankama i izvozu IBRD. Za potrebe izvoznika HBOR izdaje i ponudbene bankarske garancije, garancije za dobro izvršenje posla, garancije za povrat avansa i bankarske garancije za otklanjanje manjkavosti u garantnom roku. Kao pogodnost izdvajaju i mogućnost dogovora kratkoročnog osiguranja, osiguranja kredita za pripremu izvoza, osiguranja kredita kupcu ili njegovoj poslovnoj banci, osiguranje kredita dobavljača i osiguranja ulaganja u inozemstvu.

Od prvog kontakta do realizacije kredita prošlo je manje od šest mjeseci i s obzirom na složenost projekta, to su vrlo dobri okviri
Tomislav Rosandić, Nexe grupa

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe

Realizacija naših izvoznih projekata bila bi skuplja i teža, da nismo surađivali s hrvatskom bankom za obnovu i razvitak
Željko Goja, HSTEC

Danas svoje proizvode izvozimo na 34 europska tržišta i skoro 70 posto prihoda od prodaje ostvarujemo izvozom
Ranko Vlahek, T7 Vis