Koestlin je bjelovarska tvornica s gotovo stogodišnjom tradicijom proizvodnje vrhunskih slastica. Osnovana je davne 1905. godine i od tada je prošla put od male manufakturne radionice peciva do velikoga industrijskog proizvođača keksa i vafla poznatog i priznatog u mnogim zemljama svijeta. Osnivač tvornice je Dragutin Wolf, čije je ime tvornica nosila do 1932. godine. Razdoblje od 1919. do 1927. ključno je u razvoju tvornice. Počinju se proizvoditi keksi i vafli, a sama tvornica se znatno mehanizira. Zapošljava 50-ak radnika i dnevno proizvodi 500 kilograma proizvoda.
Poznata tradicija
U tom razdoblju dolazi do povezivanja s kompanijom Koestlin iz mađarskoga Gyora. Kupuju se nova postrojenja i licencija za proizvodnju keksa i vafla. Od tada tvornica Wolf nosi naziv Koestlin. Nakon Drugoga svjetskog rata povećava se obujam proizvodnje. Godine 1960. tvornica se seli na novu lokaciju u industrijsku zonu. Godine 1979. grade se nove proizvodne hale, a 1989. regalno skladište s 3300 paletnih mjesta. Proizvodnja se penje na 15.000 tona godišnje. Od kraja 1992. Koestlin je dioničko društvo, a proizvodnja bilježi uspone i padove zbog gubitka dijela tržišta i Domovinskog rata koji je u tijeku. U ožujku 2002. većinski vlasnik postaje tvrtka Mepas iz Širokog Brijega, BiH. Ulaskom svježega kapitala te novih ideja Koestlin proširuje svoje tržište, zapošljava nove ljude, a prodaja i proizvodnja premašuju 35 tona proizvoda dnevno. Koestlinovi proizvodi izlaze na zapadno tržište gdje su prepoznati kao proizvodi iznimne kvalitete i tradicije. Kako navode u Bjelovaru, danas Koestlin zauzima prvo mjesto u izvozu keksa i srodnih proizvoda, vafla na području bivše Jugoslavije i ostalih zemalja.
Najveći u keksima
U Hrvatskoj zauzima prvo mjesto u prodaji keksa, a drugo u prodaji vafla. Više od 55% ukupne proizvodnje Koestlin plasira na strana tržišta. Posebno treba izdvojili Paris kekse i čitavu grupu proizvoda pod tim imenom, koji se proizvode po originalnoj i jedinstvenoj Koestlin recepturi staroj više od trideset godina.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu