Unatoč tome što drvna industrija polako izlazi iz krize i do kraja travnja bilježi porast izvoza i pozitivnu trgovinsku bilancu, pred proizvođačima su brojni problemi: nepovoljne tečajne razlike na kojima godišnje gube milijune kuna, (ne)dostupnost sirovine i skupi krediti banaka. Sukus je to 8. drvnotehnološke konferencije pod nazivom “Spremnost drvne industrije za EU?” s koje su brojni okupljeni stručnjaci, proizvođači i znanstvenici poslali preporuke Vladi za implementaciju novih rješenja.

Otvarajući konferenciju, resorni ministar Božidar Pankretić poručio je okupljenima da drvna industrija i te kako ima budućnost, no da čarobnog štapića za rješavanje svih problema nagomilanih u posljednjih 20 godina nema. “Pozitivna bilanca drvne industrije porasla je sa 100 na 127 milijuna dolara u posljednja četiri mjeseca i zato vjerujem da ćemo do kraja ove godine dosegnuti izvoz od milijardu dolara”, rekao je Pankretić. Rekao je da Ministarstvo ovih dana završava natječaj za dodjelu 65 milijuna kuna sektorskih poticaja, što nije mnogo, “no treba biti realan u zahtjevima prema državnom proračunu”. Poruka konferencije jest da s pametnim mjerama drvna industrija u kratkom vremenu može ostvariti izvrsne rezultate i u pet do sedam godina udvostručiti izvoz i zaposlenost. S obzirom na to da uvozna komponenta predstavlja tek 5 posto proizvoda, ulazak u EU otvara nove perspektive. Primjerice, prihod po hektaru šume u Europi iznosi 213.000 eura, dok je u Hrvatskoj to tek 27.000 eura, što govori o potencijalu sektora. Nužno je, međutim, smanjiti opterećenja u odnosu na konkurente, troškove rada, kamate, komunalne doprinose, energiju te u odnosu na razne parafiskalne namete za što se otvara prilika u novoj zakonskoj regulativi koja je u izradi. Predsjednik HGK Nadan Vidošević većinu problema domaće drvne industrije locirao je u makroekonomskoj politici i tečaju, a s njegovom su se ocjenom složili okupljeni proizvođači. “Ova industrija je najveći izazov za vođenje makroekonomske politike koja nije bila poticajna za rast i razvoj, već je radila sustavno na njezinom uništavanju”, smatra Vidošević. Problem su tzv. monetarne škare, odnosno razlika između stvarnog i tečaja korigiranog za inflaciju zbog kojih godišnje izvoznici gube milijune kuna.

Vlada bi, respektirajući proklamiranu važnost drvene industrije kao sektora sa znatnim doprinosom izvozu, trebala naći načina da izvoznicima kompenzira tečajne gubitke koji im u startu podižu cijene i smanjuju konkuretnost. “Što se tiče monetarne politike, mi samo tražimo usklađivanje nominalnog i realnog tečaja zbog čega smo inkasirali 180 milijuna kuna manje”, poručio je predsjednik Udruženja drvnoprerađivačke industrije pri HGK Zdravko Jelčić, istaknuvši da je 65 milijuna kuna ovogodišnjih poticaja tek trećina izgubljenih prihoda od monetarnih škara. Glavni urednik Poslovnog dnevnika Darko Markušić istaknuo je kako se rasprave o tečaju vode godinama, no to je samozavaravanje, smatra. “Da se dogodi devalvacija, koliko bi trebalo HEP-u i Ini da izađu s novim cjenicima za industriju? Potom bi brzo razgovarali o novom krugu devalvacije i tome ne bi bilo kraja”, kazao je Markušić. Suradnja s Hrvatskim šumama, ključnim partnerom i izvorom sirovine industrije, pomogla je proizvođačima prebroditi najteži udar krize. Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Darko Vuletić vjeruje da trenutno stanje u industriji nije “ni ružičasto, ali ni crno”. “Locirali smo probleme i oni se rješavaju”, rekao je Vuletić. Čelni čovjek Hrvatskih šumaa iznio je podatak da je ta državna tvrtka proizvođačima reprogramirala oko 200 milijuna kuna dugovanja. Proizvođači i Hrvatske šume na putu su potpisivanja 10-godišnjih ugovora koji će osigurati stabilniju opskrbu sirovinom. Predstavljajući analizu stanja, konzultant Damir Novotny zaključio je da stanje u industriji nije tako crno, a iako je Hrvatska na začelju po pokazateljima drvne industrije, prostora za napredak ima.

Zaključci i preporuke

– Primjereniji sustav sektorskih potpora (proporcionalno važnosti, potencijalu stvaranja proizvoda visoke dodane vrijednosti i već postignutim rezultatima ovog sektora)
– Za tvrtke u teškoćama izazvanim krizom pronaći odgovarajuće konsolidacijske modele te se orijentirati na zadržavanje radnih mjesta
– Vlada mora šumarstvo i preradu drva promatrati kroz zajedničku prizmu te predlagati i provoditi mjere koje će stabilizirati sektorske prilike i jačati meusobne odnose i zajednički nastup prema državi, sukaldno promoviranom modelu metaklastera šuma-drvo iz Njemačke
– Vlada mora u poslovima javne nabave drvnoj industriji pružiti mogućnost ravnopravnog natjecanja, a edukacijom službenika odgovornih za javnu nabavu treba omogućiti bolje poznavanje prednosti domaćih proizvoda te se time zalagati za društveno odgovorno poslovanje
– Izvoznim rezultatima i daljnjim mogućnostima rasta izvoznog potencijala treba pridodati značajniju pažnju, te posebnim mjerama kompenzirati gubitke na tečajnim razlikama, što će rezultirati još povoljnijom izvoznom bilancom
– Postojeću regulativu u području prerade drva potrebno je žurno prilagoditi stečevini EU te educirati tvrtke o pravima i obvezama na zajedničkom tržištu, kao i ojačati apsorpcijski potencijal za uključivanje u finaciranje iz EU fondova
– Stvaranje političkog i strukovnog lobija u parlamentu, vladi, financijskim i obrazovnim institucijama te formiranje operativnih skupina koje će provoditi i nadzirati realizaciju višegodišnjih strategija lobiranja bez obzira na trenutne pozicije vlasti i politike
– Definiranje svoga mjesta i uloge u kontekstu ulaska u EU, izrada marketinških strategija, proizvodnih orijentacija i regionalnih politika
– Jaka medijska kampanja i stvaranje mreže sektorskih “prijatelja” u sferi javnih “opinion makera” koji promoviraju i koriste proizvode od drva
– Obrazovanju kadrova pristupiti kao najvažnijem strateškom pitanju te pronaći sredstva za unapređivanje postojećeg sustava školovanja, kao i razviti dodatne modele educiranja svih proizvodnih, tehničkih i komercijalnih razina prerade drva i proizvodnje namještaja
– Ojačati sektorsku scenu kroz uključivanje novih ljudi u rad stručnih tijela
– U suradnji sa sveučilištem treba pokrenuti razvojne i istraživačke procese kojim će se ojačati dugoročna konkurentnost na domaćem i inozemnom tržištu