Iako je tvrtku Bor-plastika iz Kneževih Vinograda recesija snašla usred izgradnje novog pogona za proizvodnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, osnivač i vlasnik Atila Borbaš ipak se odlučio do kraja realizirati investiciju vrijednu 7 milijuna kuna. Ova baranjska tvrtka jedna je od vodećih na hrvatskom tržištu u oblasti zaštite životne sredine. I dok joj je promet zbog recesije na hrvatskom tržištu pao za više od 50 posto, sve to i još više nadoknadila je na tržištima bivše države i tako prošlu godinu završila s prihodom od 7,5 milijuna kuna, što je porast od 10 posto u odnosu na 2008. te dobit od 1,6 milijuna kuna što je triput više u odnosu na godinu prije. “Sredinom 2008. odlučili smo se za proširenje kapaciteta. Na parceli veličine 12.500 četvornih metara investirali smo u proizvodnu halu, novo postrojenje i prateće objekte. Preseljenje planiramo u svibnju a zatim ćemo zaposliti još pet do šest djelatnika“, zadovoljno kaže Borbaš i dodaje kako je ovaj projekt pozitivno ocijenilo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva u okviru “Projekta socijalnog i gospodarskog oporavka” te je tvrtki dodijeljena darovnica Svjetske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 972 tisuće kuna. Bor-plastika investiciju je još financirala putem kredita te vlastitim sredstvima. “U drugoj fazi projekta planiramo izgradnju hale za uređaje za pročišćavanje zraka, a u trećoj fazi izgradnju hale za korištenje energije sunca kao obnovljivog izvora energije”, dodaje Borbaš.

Ulaganje u razvoj
Bor-plastika u prošloj godini zapošljavala je 22 djelatnika. Iako je bilo manjih otpuštanja radi reorganizacije poslovanja, Borbaš je jako zadovoljan izvozom na tržišta bivše države te manjim dijelom u Sloveniju, Mađarsku i Rumunjsku. Lani smo 22 posto ukupnih prihoda, odnosno 1,6 milijuna kuna ostvarili izvozom, što je rast od 58 posto u odnosu na 2008.“, ističe Borbaš koji je u recesijskoj godini otvorio tvrtku za prodaju i tehnološku podršku u Novom Sadu. No, kako je sve počelo? “Poslije rata sam zatekao devastiranu radionicu mog pokojnog oca, koji je također bio poduzetnik. Malo sam je sredio, a kasnije smo je nadogradili, no neke zidove kao podsjetnik na to razdoblje, iz čisto emotivnih razloga, ostavili do danas”, kaže Borbaš koji je 1997. počeo s proizvodnjom privatnih i javnih bazena za kupanje te spremnika i opreme za vinare da bi nekoliko godina kasnije ušao u proizvodnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. “Surfajući internetom uvidio sam da je Hrvatska bogata resursima pitke vode i podzemnim vodama koje previše zagađujemo. Jedna litra mineralnog ulja zagađuje milijun litara pitke vode. To su strahovito velika zagađivanja. Htio sam spojiti nešto dobro s nečim profitabilnim”, kaže Borbaš koji je proizvodnju uređaja za pročišćavanja otpadnih voda pokrenuo u suradnji s jednom tvrtkom iz Češke, jer su Česi, kaže, otišli najdalje u Europi u tom segmentu. Prema njihovoj licenci Bor-plastika proizvodi najveći asortiman svojih proizvoda, no s vremenom je ova baranjska tvrtka razvila i vlastiti odjel za razvoj.

“Sve više putem vlastitog razvoja tehnologiju koji smo otkupili prilagođavamo našim potrebama i uvjetima, a paralelno s tim razvijamo i svoju tehnologiju za pročišćavanje otpadnih voda”, kaže Borbaš čija tvrtka uz bazene proizvodi vodonepropusne septičke jame, biološke pročistače, separatore masti i ulja, sigurnosne uređaje, uređaje za iskorištavanje kišnice, spremnike za prehrambenu i kemijsku industriju, pontone, a projektiraju i grade autopraonice. “Primjerice parkirališta i benzinske crpke trebaju separatore ulja, kuhinje i restorani trebaju separatore masti, objekti koji se grade a nemaju mogućnost priključka na kanalizaciju moraju imati neki biološki uređaj za pročišćavanje sanitarno-fekalnih voda. Dok je nepropusna sabirna jama hermetički zatvorena, voda pročišćena putem biološkog pročistača može se ispustiti u rijeke i more. Ako vodu još primjerice mikrofiltriramo i UV dezinficiramo, možemo ju vratiti u sustav i koristiti za ispiranje sanitarnih čvorova, zalijevanje hortikulture i slično. Takve zatvorene sustave imaju gotovo svi novi hoteli kao i oni koji se renoviraju, što je osim uštede i zbog toga što preko ljeta vode nema u izobilju, naročito na otocima i u južnim dijelovima Dalmacije”, pojašnjava Borbaš i dodaje kako Bor-plastika nudi i daljinski nadzor i upravljanje biološkim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda.

Nerazvijena svijest
Kako je i kod autopraonica potrebno pročišćavanje otpadnih voda prije no što se ispusti u bilo koji recipijent pa čak i u kanalizaciju, Bor-plastika osim potrebnih uređaja za pročišćavanje nudi i projektiranje i izgradnju autopraonica, koje se uz bazene mogu kupiti kao gotovi projekti. Svi ostali uređaji ugrađuju se kao dio nekog objekta, pa su uz domaćinstva, kupci Bor-plastike uglavnom građevinske tvrtke, industrije i javna poduzeća. “Mi još nemamo dovoljno razvijenu ekološku svijest kao neke zapadne zemlje gdje ljudi znaju da će zagaditi okoliš ako ne ugrade neki uređaj za pročišćavanje, tako da nitko niti jedan od tih uređaja neće kupiti zato što želi. Dok ih na zapadu možete kupiti u trgovačkim centrima i hipermarketima kod nas to isključivo ide prema projektu, jer ne možete dobiti dozvolu ako ne ispunjavate uvjete i ako nemate neko od rješenja za pročišćavanje otpadnih voda”, govori Borbaš i nastavlja: “Nije pitanje isplati li se to ili da li se to ili ne. S uređajima za zaštitu životne sredine prvenstveno zaštićujemo životni okoliš. To treba biti prvi i pravi cilj, a druga motivacija treba biti ekonomska isplativost!“, inzistira Borbaš.

Konkurencija sumnjivog porijekla

Svi potrebni certifikati
Svi uređaji Bor-plastike projektirani su prema strogim europskim normama i atestirani. Tvrtka posjeduje i certifikate ISO 9001 i ISO 14001.

Opće dobro i biznis
“U Hrvatskoj se još uvijek prodaju uređaji sumnjivog porijekla, bez atesta, bez kontroliranog procesa proizvodnje i tehnologije. Upotrebljavaju se materijali koji nisu pogodni za proizvodnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda jer lako korodiraju i zagađuju okoliš. Trebamo još jako puno toga napraviti po tom pitanju, no ako usporedimo sadašnje stanje zakonske regulative s onim unazad pet godina vidi se značajni napredak“, zaključuje Borbaš i dodaje da je zadovoljstvo zarađivati i istodobno služiti općem dobru.

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju