Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Od broja projekata važnije je pametno trošiti novac

Autor: Ksenija Kale
28. studeni 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Mađarska se za strukturne fondove Europske unije počela pripremati pet godina prije nego što je postala članica, dok je s građenjem institucija počela još i prije

Bitno je poboljšati znanja o europskim fondovima što možemo naučiti iz iskustva članica Europske unije, susjednih zemalja Mađarske i Slovenije, a Hrvatska pritom treba učiti iz vlastitog iskustva, rečeno je na panel raspravi pod nazivom “Cohesion and structural funds in Slovenia and Hungary: Keeping up with the Joneses?”, održanoj jučer u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Komori Zagreb.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Tom su prilikom Hrvoje Dolenec, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, Peter Heil, mađarski stručnjak za razvojne fondove EU i direktor tvrtke ConsALT iz Budimpešte te Peter Wostner, zamjenik direktora Službe Vlade Republike Slovenije za lokalnu samoupravu i regionalnu politiku iz Ljubljane predstavili iskustva Slovenije, Mađarske i Hrvatske u pripremi i korištenju Kohezijskih i Strukturnih fondova EU te načine na koje je Hrvatska dosad koristila sredstva iz fondovaU HGK, Komori Zagreb napominju da je ova panel rasprava dio redovitih godišnjih okupljanja Hrvatske sekcije europskog udruženja regionalnih istraživanja osnovane 1994. u suradnji s HGK, Komorom Zagreb.Hrvoje Dolenec tom je prilikom naglasio kako se Hrvatska kroz pretpristupne programe namijenjene pripremi za ulazak u EU mora pripremiti za strukturne fondove, te da trenutno koristimo sredstva iz programa IPA.Zlatan Frölich, predsjednik HGK, Komore Zagreb ističe da su iskustva i primjeri dobre prakse naših susjeda za Hrvatsku dragocjeni u pripremi za korištenje sredstava iz Strukturnih i Kohezijskih fondova EU kao i u prilagodbama novim strukturama koje dolaze ulaskom u Uniju. Frölich također napominje da ovu temu smatra vrlo značajnom za podizanje konkuretnosti naših tvrtki na velikom tržištu koje nam se otvara ulaskom u EU.

Bitno je poboljšati znanja o europskim fondovima što možemo naučiti iz iskustva članica Europske unije, susjednih zemalja Mađarske i Slovenije, a Hrvatska pritom treba učiti iz vlastitog iskustva, rečeno je na panel raspravi pod nazivom “Cohesion and structural funds in Slovenia and Hungary: Keeping up with the Joneses?”, održanoj jučer u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Komori Zagreb.

Tom su prilikom Hrvoje Dolenec, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, Peter Heil, mađarski stručnjak za razvojne fondove EU i direktor tvrtke ConsALT iz Budimpešte te Peter Wostner, zamjenik direktora Službe Vlade Republike Slovenije za lokalnu samoupravu i regionalnu politiku iz Ljubljane predstavili iskustva Slovenije, Mađarske i Hrvatske u pripremi i korištenju Kohezijskih i Strukturnih fondova EU te načine na koje je Hrvatska dosad koristila sredstva iz fondovaU HGK, Komori Zagreb napominju da je ova panel rasprava dio redovitih godišnjih okupljanja Hrvatske sekcije europskog udruženja regionalnih istraživanja osnovane 1994. u suradnji s HGK, Komorom Zagreb.Hrvoje Dolenec tom je prilikom naglasio kako se Hrvatska kroz pretpristupne programe namijenjene pripremi za ulazak u EU mora pripremiti za strukturne fondove, te da trenutno koristimo sredstva iz programa IPA.Zlatan Frölich, predsjednik HGK, Komore Zagreb ističe da su iskustva i primjeri dobre prakse naših susjeda za Hrvatsku dragocjeni u pripremi za korištenje sredstava iz Strukturnih i Kohezijskih fondova EU kao i u prilagodbama novim strukturama koje dolaze ulaskom u Uniju. Frölich također napominje da ovu temu smatra vrlo značajnom za podizanje konkuretnosti naših tvrtki na velikom tržištu koje nam se otvara ulaskom u EU.

Govoreći o pripremi i korištenju strukturnih i kohezijskih fondova Peter Heil kaže da su iskustva Mađarske u privlačenju fondova EU u jednakoj mjeri bila i dobra i loša. Podsjeća da se Mađarska, koja je u EU kao i Slovenija ušla 2004., za strukturne fondove počela pripremati pet godina prije pristupanja Uniji, da su joj na raspolaganju bila tri pretpristupna fonda, PHARE, ISPA i SAPARD te da je 6-7 godina prije pristupanja počela s izgradnjom institucija.Peter Wostner govoreći o slovenskim iskustvima o strukturnim i kohezijskim fondovima naglašava kako ključan problem nije dovoljan broj projekata već pametno trošenje novca što može doći u pitanje u velikim strukturnim projektima.Inače, strukturni i kohezijski fond čine dio regionalne politike EU a za cilj imaju smanjiti jaz u razvoju između bogatijih i siromašnijih regija EU i promicati gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. Za regionalni razvoj i gospodarsku i socijalnu koheziju EU izdvaja više od trećine sredstava iz svoga proračuna. Proširenje EU s deset novih članica rezultiralo je s još većim razlikama u razvijenosti među regijama EU.

Autor: Ksenija Kale
28. studeni 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close