Hrvatska će do kraja ove godine iz pretpristupnog programa IPARD, vrijednog 184 milijuna eura, iskoristiti tek 15 milijuna eura. Iako je dosadašnji interes za sufinanciranje ulaganja u hrvatske ruralne krajeve zabrinjavajuće slab, stručnjaci se nadaju kako će se to promijeniti već s idućim natječajnim ciklusom zbog proširenja sektora.

Povećani limiti
Kako se moglo čuti na okruglom stolu “IPARD – mogućnosti i prepreke”, koji je održan u sklopu Osmog sajma Eko Etno u Zadru, od sada će se za novce iz tog programa moći natjecati brojni poduzetnici iz ruralnih područja koji zbog dosadašnjih ograničenja nisu imali pristup IPARD-ovim sredstvima. Kako je naglasio Tugomir Majdak, načelnik Sektora za upravljanje programima ruralnog razvoja pri Ministarstvu poljoprivrede, na idući natječaj, koji će se raspisati najkasnije u studenome, moći će se prvi put prijaviti mljekari koji uzgajaju ovce i koze, proizvođači mesa koji drže krave i telad, ali i pršutari, gljivari, proizvođači ljekovitog bilja i slično. “Uz te novine, povećat će se i limiti koji su dosad ograničavali veće proizvođače jer se do sada nisu mogli prijaviti proizvođači koji su imali više od 100 grla, no u budućnosti tog ograničenja više neće biti”, rekao je Majdak.Naime, sve su to prijedlozi hrvatske strane, a kako neslužbeno doznajemo, Europska unija prihvatila je većinu tih sugestija. Prema najavama uskoro bi se IPARD sredstvima, koje u 75-postotnom dijelu financira EU, mogli ostvarivati povrati investicija za ulaganja u sustave navodnjavanja, podizanje novih voćnjaka, obnovu starih maslinika i vinograda i drugo. “Do kraja studenog raspisat ćemo dva nova natječaja. Prvi će se odnositi na lokalne samouprave do 10.000 stanovnika, u kojem će biti moguće pokriti i do 100 posto investicije, primjerice u protupožarne puteve. Drugi će se natječaj odnositi na ulaganja u ruralnu ekonomiju poput seoskog turizma”, poručio je Majdak.

Nepotpuna dokumentacija
Izrazio je nadu da se neće ponoviti iskustvo s posljednjim natječajem koji je još u tijeku, a na koji je dosad pristigao tek jedan projekt. Tatjana Malečić-Pezelj, načelnica u Ministarstvu poljoprivrede, ukazala je na važnost dokumentacije koja je često nepotpuna, pa je tako na nedavni natječaj pristiglo 13 projekata, od čega je odobreno tek njih 9.

O sajmu

‘Najbolji od najboljih’
Eko Etno sajam je unatoč krizi i ove godine okupio oko 400 izlagača iz ruralnih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Poljske. U sklopu sajma održano je Nacionalno stručno ocjenjivanje proizvoda na kojem su odabrani “Najbolji od najboljih”.