Sve novinske agencije prenijele su 8. srpnja vijest kako je eksperimentalni avion na solarni pogon sigurno sletio na pistu aerodroma u gradiću Payerne u Švicarskoj, oko 50 kilometara jugozapadno od glavnoga grada Berna, i tako okončao svoj prvi 24-satni probni let. Time je dokazano da letjelica može prikupiti dovoljno sunčane energije tijekom dana kako bi ostala u zraku cijelu noć, javio je BBC. Tijekom leta zrakoplov je dosegao visinu od 8700 metara i bio je to najduži let koji je kao pogon koristio sunčanu energiju. Novigradska tvrtka Solaris nije dostigla takvu planetarnu slavu iako i oni imaju konja za utrku.

Najbolji izvoznik
Naime, proizvođaču brodica iz Labinaca tvrtka Solaris isporučuje fotonaponske module koji služe za punjenje akumulatora koji pokreću elektromotor. Takva vrsta brodice je u potpunosti ekološki prihvatljiva jer ne koristi fosilna goriva, ističu u Solarisu. Solaris, tvrtka u mješovitom talijansko-hrvatskom vlasništvu sa sjedištem u Novigradu, dobila je uoči 14. svibnja 2010., kad se obilježavala deseta godišnjica rada, istodobno dvije nagrade od Udruge “Hrvatskih izvoznika” u kategorijama najboljeg izvoznika od srednjih tvrtki i najboljeg izvoznika u Italiju. Solaris proizvodi fotonaponske module za solarne sustave napajanja električnom energijom. Solaris je i brzorastuće poduzeće koje je, primjerice, 2006., 2007. i 2008. ostvarilo trogodišnji rast prihoda veći od 30% pa ne čudi da je do sada već osvojio niz priznanja. Bile su to nagrade za najuspješnije srednje trgovačko društvo i za ulagača godine koji je imao najveći broj novozaposlenih jer se u jednoj godini otvorilo 68 radnih mjesta. Kad se obilježavala desetogodišnjica, nije nedostajalo čestitki za uspjeh, pa je tako i Massimo Broglia, predstavnik talijanskoga konzulata iz Rijeke, naglasio vrlo važnu prekograničnu suradnju realiziranu na zajedničkom projektu u ovoj tvrtki. Sonja Jurcan, predsjednica Gradskog vijeća Novigrada, naglasila je da i Solaris svojim radom pridonosi što je Novigrad nedavno uvršten u 15 najrazvijenijih gradova Hrvatske.

Povećanje proizvodnje
Solaris je i dalje potencijalni kandidat za priznanja jer ima programe za budućnost koji promoviraju korištenje sunčane energije kao dijela obnovljivih izvora (OIE), smatra direktor Branko Hanžek. Njihovi proizvodi ugrađeni su danas u velike solarne centrale diljem svijeta, imaju godišnju proizvodnju od 55 MW u fotonaponskim modulima, a u tijeku je drugi dio investicijskog plana te će se do kraja kolovoza proizvodnja povećati na 80 MW. Među prvim solarnim elektranama u Sloveniji je ona u Kopru koja koristi Solariseve module, a ukupna snaga elektrane je 20 kW. U Solarisu je doista gotovo cjelokupna proizvodnja fotonaposnskih modula i opreme namijenjena izvozu. Prihodi od izvoza u 2009. iznosili su 165,4 milijuna kuna i kroz sve godine čine više od 95% ukupnih prihoda. Najznačajnija tržišta su tržišta Europske unije, od kojih je najveće talijansko, ali izvozi se i u Sloveniju, Srbiju, Bosnu, Albaniju, Kinu, a nastavlja se s otvaranjem kanadskog tržišta.

Ulaganje od 8 milijuna eura
Prošlogodišnji ukupan prihod od 24 milijuna eura bio je veći za 7 milijuna od onog u 2008., dok je dobit iznosila oko 1,5 milijuna eura. Ukupno zaposlenih je 135, a s ponosom ističu da im je prosječna starost 28 godina. Vlasnici tvrtke su Franco Traverso, Roberto Fattori i Branko Hanžek. Solaris je danas u velikom investicijskom ciklusu vrijednom 8 milijuna eura koji je započeo u 2008. i planira se završiti u drugoj polovini godine kad će ukupni proizvodni kapaciteti biti oko 80 MW. Trenutačni godišnji kapacitet je 162.000 fotonaponskih modula ukupne snage 55 MW. U posljednjih pet godina proizvodnja se deset puta povećala i u 2005. se proizvodilo mjesečno 4000 modula. U toj godini poduzeće se seli u novo i modernizirano sjedište u Novigradu, bilježi 75 zaposlenih i krajem 2007. proizvodi se oko 50.000 komada FN modula ukupne snage od oko 9 MW. Iduće godine Solaris kreće u pripremu baze za predstojeću serijsku proizvodnju velikih modula za umrežene sustave. U 2009. je proizvodnja iznosila 30 MW i krajem godine potpisuje se ugovor za proizvodnju modula za solarne parkove. Zbog povećane potražnje u 2010. donosi se odluka za investiranje u još jednu liniju kapaciteta dodatnih 25 MW, što će u konačnici dati ukupan kapacitet od oko 80 MW. U Novigradu Solaris ima dvije hale ukupne površine 4800 četvornih metara (Solaris 1 i Solaris 2) i u pripremi je gradnja treće, Solaris 3. Hanžek se nada konačno i snažnijem rastu potražnje u Hrvatskoj. Stalna potražnja je generator razvoja tvrtke, kaže, jer EU planira do 2020. godine 20% izvora energetskih potreba osiguravati iz obnovljivih izvora energije, što je znak nastavka potražnje za njihovim proizvodima.

Obveze države

Obnovljivi izvori energije
Hrvatska je preuzela obvezu iz EU do 2020. imati u ukupnoj potrošnji energije 20% iz OIE za razliku od sadašnjih 7,5%, ili Mađarske koja ima 8%. Udio OIE u proizvodnji električne energije (bez HE) treba biti 9,2%, u transportu 2,2% te u toplinskoj i rashladnoj energiji 8,6%. Veća uporaba OIE poticat će se sredstvima potrošača struje, poručuju u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. U iduće četiri godine od solarnih treba se završiti elektrana Hvar vrijedna 7 milijuna eura.

Neiskorištena prilika

Izvoz jedino rješenje
Solaris nije poznat na hrvatskom tržištu iako, poručuju u tvrtki, imaju povoljne geografske uvjete, proizvodnju, znanje, educiranje kadrove, pa čak i zakonsku regulativu koja omogućava spajanje sustava na elektroenergetsku mrežu, ali nemaju realizirane instalacije. Da bi slikovito prikazali veličinu i potencijal, tumače, dovoljno je naglasiti da je u ciljevima strategije energetskog razvitka Hrvatske predviđeno ukupno 45 MW instalirane snage u solarnim elektranama do 2020., što bi za Solaris značilo najviše šest mjeseci rada (do 2020.?). Stoga ne čudi da su izvozno orijentirana tvrtka.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Nagrade i priznanja

2005. – “Zlatna kuna” za najuspješniju tvrtku u kategoriji srednjih poduzeća u županiji
2006., 2007. i 2008. – proglašena tvrtkom “gazela” za trogodišnji rast prihoda veći od 30%
2009. – ulagač godine u kategoriji “Najveći broj novozaposlenih radnika”
2010. – “Zlatni ključ” u kategoriji “Najbolji srednji hrvatski izvoznik u 2009.”
2010. – “Zlatni ključ” u kategoriji “Najbolji izvoznik u Italiju u 2009.”