EN DE

Nijemci žele ‘all inclusive’ i dulju sezonu

Autor: Marija Crnjak
14. ožujak 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Njemački turoperateri ugodno iznenađeni stanjem bukinga godišnjih odmora u Hrvatskoj

Iako se podaci razliku po regijama, njemački turoperatori pozitivno su iznenađeni stanjem bukinga godišnjih odmora u Hrvatskoj, pri čemu Hrvatska stoji mnogo bolje od nekih svojih konkurenata poput Tunisa ili Grčke, a Talijani koji su lani Hrvatskoj otimali goste ove godine bilježe velik minus.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Turska je, međutim, popularnija nego ikad prije, najviše zbog široke “all inclusive” ponude koja se u hrvatskom turizmu ne razvija. Stoga umjesto da od domaćih hotelijera traže snižavanje cijena kao prošle godine, uoči ove sezone njemački turoperatori apeliraju na proširenje “all inclusive” paketa, ali i većim naporima za produženje izuzetno kratke sezone na Jadranu. Za vrijeme trajanja turističkog sajma ITB Berlin, zatvorenoga proteklog vikenda, njemački turoperatori potpisali su s Hrvatskom turističkom zajednicom ugovore o udruženom oglašavanju vrijedne oko dva milijuna eura. “All inclusive” je trend jer gosti zbog krize više nego prije žele kontrolirati troškove godišnjeg odmora i unaprijed znati koliko će potrošiti. Michael Stüwe iz TUI-a pojašnjava strategiju najvećega njemačkog turoperatora u promociji hrvatske destinacije. “U svim sredozemnim zemljama udio ‘all inclusive’ paketa je na 40 posto, a u Hrvatskoj toga gotovo da i nema pa turistima treba poručiti da je Hrvatska mnogo više od toga. Zato inzistiramo da naši zaposlenici detaljno informiraju goste o vašoj ponudi. No ono što mi možemo napraviti je tek kap na vrućem suncu. Hrvatska mora jasno definirati što je njezina prednost i kome se takva ponuda može prodati”, kaže Stüwe. Toni Lausberg iz Rewe grupe smatra da hrvatske turističke tvrtke trebaju paziti da ne ponove prošlu godinu kad su odluke o posebnim ponudama bile kratkoročne. “Prekratka sezona golem je problem, a dosadašnji pokušaji da se to promijeni su propali poput, primjerice, wellness projekata koji uopće ne funkcioniraju. Zato mislim da je i trend da se ide na hotele sa četiri i pet zvjezdica pogrešan”, smatra Lausberg. Njemački agenti također smatraju da bi se u Hrvatskoj trebale pojačati aktivnosti vezane uz obiteljski turizam kao što su olakšice za djecu, ali i labaviji buking, odnosno omogućiti gostima minimalan ostanak od tri ili četiri, a ne samo sedam dana kako je uobičajeno. Turoperatori najveći plus u rezervacijama za iduću sezonu bilježe u Istri i Dubrovniku, a najveće probleme očekuju u punjenju predsezone te lipnju. Zato traže što bržu objavu akcija koje će pojačati zanimanje gostiju.

Iako se podaci razliku po regijama, njemački turoperatori pozitivno su iznenađeni stanjem bukinga godišnjih odmora u Hrvatskoj, pri čemu Hrvatska stoji mnogo bolje od nekih svojih konkurenata poput Tunisa ili Grčke, a Talijani koji su lani Hrvatskoj otimali goste ove godine bilježe velik minus.

Turska je, međutim, popularnija nego ikad prije, najviše zbog široke “all inclusive” ponude koja se u hrvatskom turizmu ne razvija. Stoga umjesto da od domaćih hotelijera traže snižavanje cijena kao prošle godine, uoči ove sezone njemački turoperatori apeliraju na proširenje “all inclusive” paketa, ali i većim naporima za produženje izuzetno kratke sezone na Jadranu. Za vrijeme trajanja turističkog sajma ITB Berlin, zatvorenoga proteklog vikenda, njemački turoperatori potpisali su s Hrvatskom turističkom zajednicom ugovore o udruženom oglašavanju vrijedne oko dva milijuna eura. “All inclusive” je trend jer gosti zbog krize više nego prije žele kontrolirati troškove godišnjeg odmora i unaprijed znati koliko će potrošiti. Michael Stüwe iz TUI-a pojašnjava strategiju najvećega njemačkog turoperatora u promociji hrvatske destinacije. “U svim sredozemnim zemljama udio ‘all inclusive’ paketa je na 40 posto, a u Hrvatskoj toga gotovo da i nema pa turistima treba poručiti da je Hrvatska mnogo više od toga. Zato inzistiramo da naši zaposlenici detaljno informiraju goste o vašoj ponudi. No ono što mi možemo napraviti je tek kap na vrućem suncu. Hrvatska mora jasno definirati što je njezina prednost i kome se takva ponuda može prodati”, kaže Stüwe. Toni Lausberg iz Rewe grupe smatra da hrvatske turističke tvrtke trebaju paziti da ne ponove prošlu godinu kad su odluke o posebnim ponudama bile kratkoročne. “Prekratka sezona golem je problem, a dosadašnji pokušaji da se to promijeni su propali poput, primjerice, wellness projekata koji uopće ne funkcioniraju. Zato mislim da je i trend da se ide na hotele sa četiri i pet zvjezdica pogrešan”, smatra Lausberg. Njemački agenti također smatraju da bi se u Hrvatskoj trebale pojačati aktivnosti vezane uz obiteljski turizam kao što su olakšice za djecu, ali i labaviji buking, odnosno omogućiti gostima minimalan ostanak od tri ili četiri, a ne samo sedam dana kako je uobičajeno. Turoperatori najveći plus u rezervacijama za iduću sezonu bilježe u Istri i Dubrovniku, a najveće probleme očekuju u punjenju predsezone te lipnju. Zato traže što bržu objavu akcija koje će pojačati zanimanje gostiju.

Sezona 2010.

Izvrstan početak
Peter Fuchs, predsjednik Uprave Valamara, tvrdi da je buking za iduću sezonu na 30 posto od ukupne godišnje razine koja se očekuje. U Imparijalu Rab podsjećaju da su lani unatoč krizi imali najbolje rezultate u povijesti tvrtke, a u ovu sezonu uložit će četiri milijuna eura. U opatijskim Liburnija Riviera Hotelima buking je već dostigao 50 posto ukupne godišnje razine. Direktor LRH Kristian Staničić pritom napominje da je Opatija destinacija s najdužom sezonom u Hrvatskoj.

Suradnja

Oglašavanje
Udruženo oglašavanje s njemačkim turoperatorima obuhvaća potpisivanje 29 ugovora vrijednih 1,79 mil. eura.

Avioprogrami
Za promidžbu regionalnih avioprograma za Hrvatsku potpisuju se dva ugovora za njemačko tržište od 153.000 eura.

Poticaji
Za deset njemačkih turoperatora dodijelit će se 133.000 eura udruženih poticaja za organizirani turistički promet.

Autor: Marija Crnjak
14. ožujak 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close