Medijski napisi da Mađari žele prodati Inina polja u Siriji vrijednih 20 milijardi dolara izazvali su buru u hrvatskoj javnosti. U mađarskom Molu te su tvrdnje jučer demantirali poručivši da Mol grupa nema niti je ikada imala namjeru oslabiti Inu ili umanjiti njenu važnost već je želi učiniti snažnijom i boljom kako bi bila pravi pokretač hrvatskoga gospodarstva. Navodnu prodaju poslovanja u Siriji odlučno odbacuju i u Ini. U kompaniji tvrde da ne razmatraju prodaju naftnih i plinskih polja te da takva mogućnost nije razmatrana ni na kojoj upravljačkoj razini, uključujući i Upravu i Nadzorni odbor. “Potencijalna prodaja imovine takvih razmjera zahtijevala bi podršku oba najveća Inina dioničara, hrvatske Vlade i Mola. Stoga, niti jedan dioničar ne može sam razmatrati takav poslovni potez”, stoji u pripoćenju Ine. Također ističu da tvrtka snažno podupire razvoj projekta u Siriji kao jednom od najuspješnijih inozemnih projekata u koje je uložila značajne financijske resurse i stručne kapacitete te pritom naglašavaju kako su spekulacije o vrijednosti sirijskog projekta značajno preuveličane.

Poslovi u Iraku
Ina je uz CNPC i Sinopec jedna od malobrojnih naftnih kompanija proizvodnjom prisutnih u Siriji nakon sankcija koje je EU uvela na uvoz nafte iz te zemlje. Posljednja u nizu inozemnih naftnih kompanija prošloga je mjeseca proizvodnju je obustavio ruski Tatnjeft. Nešto prije njih isto je učinio i General Petroleum Corporation (GPC). Zbog EU sankcija na uvoz nafte iz Sirije tu su zemlju napustili nizozemsko-britanski Royal Dutch Shell i francuski Total. Dok se spekulira o njezinom odlasku iz Sirije, Ina se istodobno u konkurenciji s vodećim svjetskim naftnim i plinskim kompanijama natječe za dobivanje velikih poslova u istraživanju nafte i plina u Iraku. Ina je, naime, među 40 kompanija koje su se uspjele izboriti za pretkvalifikacijski status na natječaju za dobivanje dozvola za istraživanje u Iraku kao partner kompanija, čime će, kako poručuju u toj hrvatskoj naftnoj kompaniji, ako bude zainteresirana za neki od blokova, imati priliku aplicirati za dobivanje dozvole za istraživanje. Natječaj još traje pa u Ini ne žele otkrivati daljnje detalje.

Jaka konkurencija
U konkurenciju za dobivanje dozvola za istraživanje u Iraku Ina je dospjela zahvaljujući konzorciju koji je potaknuo ruski naftni proizvođač Bašnjeft. Riječ je o natječaju za istraživačke radove na 12 istražnih blokova (pet naftnih i sedam plinskih polja) u zemlji vrlo bogatoj tim energentima. Bude li zainteresirana za neko od ponuđenih područja, Ina će se moći prijaviti kako bi se izborila dozvolu. Hrvatska naftna kompanije na tom će natječaju imati jaku konkurenciju jer su se među četrdesetak kompanija kvalificiralii Gazprom, Lukoil, Rosnjeft i TNK-BP, Exxon Mobil, Chevron, ENI, BP, Shell, Statoil te brojne naftne i plinske kompanije iz Kine, Japana, Afrike i drugih dijelova svijeta.

Linić komentira

‘Mol može imati drugačije mišljenje, ali mora voditi politiku Ine’
Ministar financija Slavko Linić izjavio je jučer da Ina odlučuje o prodaji svojih polja u Siriji i Mol je na to ne može natjerati te da svi koji vode Inu moraju provoditi politiku Ine. “Mol je Mol, to je mađarska tvrtka, on je dioničar, ali Ina i svi koji vode Inu, pa makar to bili i ljudi iz Mola, moraju voditi politiku Ine. Politika Ine je čuvati uložena sredstva i itekako paziti na to da se ono što je uloženo i povrati”, kazao je Linić.MOL Inu na to ne može natjerati, ističe Linić i dodaje da Mol “može imati drugačije mišljenje, ali mora voditi politiku Ine”.