Čak 50 posto novoosnovanih tvrtki u SAD-u ne preživi dulje od šest mjeseci, pokazali su podaci Founderspeeka. Iako iz Hrvatske gospodarske komore nismo uspjeli doznati koliko hrvatskih “startupova” opstaje, Lidija Švaljek, direktorica Centra za poslovne informacije HGK, odgovara primjerom iz svijeta te kaže kako tek jedna od 15 novoosnovanih tvrtki u svijetu preživi prvih pet godina i stvara dobit svojim osnivačima.

Malo ih preživi
Međutim, podaci Hrvatske obrtničke komore zorno ilustriraju koliko je teško pokretati i održati posao u Hrvatskoj. Tako je 2009. otvoreno 7010 obrta, a ugašeno ih je 11.800. Takav trend se zadržao i lani, kada je otvoreno 7550 obrta, a odjavilo ih se čak 11.314. Na kraju 2009. ukupno su bila aktivna 91.627 obrta, što je lani palo na 87.863 obrta. “Iskustva su pokazala da velik broj poduzetnika propada u prvih nekoliko godina poslovanja, pa čak i kad ih tržište treba i kad imaju dobar proizvod, jer se nisu prilagodili promjenama”, ističe Švaljek. Damir Sabol, osnivač najuspješnijega hrvatskog “startupa” Iskona, priznaje da nije lako uspjeti u Hrvatskoj. “Hrvatsko tržište je maleno i dosta definirano pa je teško probiti se s nekim novim rješenjem neovisno o industriji u kojoj se pokušava uspjeti. Osim toga kod nas se voli kupovati strana rješenja, što je posebno otežavajuće novim tvrtkama koje se pokušavaju probiti sa svojim inovativnim rješenjima”, ističe Sabol. Dodaje da je to poseban izazov jer netko tko već ima rješenje i poslovni model koji mora braniti nema toliko prostora za kreativnost, već se mora koncentrirati na očuvanje svoje pozicije. Ipak naglašava da država nepotrebno komplicira poslovanje. Pojašnjava da je prva prepreka već na samom početku proces osnivanja nove tvrtke koji je i dalje složen. Nadalje, uvođenjem svakodnevne evidencije radnog vremena, pojašnjava, dodatno se nepotrebno birokratiziralo poslovanje, što se sada planira pojednostavniti. No posebno ističe to što nedostaju poticajna okruženja, poput tehnoloških parkova, i financije za pokretanje novih tvrtki. “Financije su posebno bolna točka jer u Hrvatskoj kronično nedostaju mehanizmi za financiranje novih poduzetnika”, kaže Sabol koji je član Hrvatske udruge poslovnih anđela CRANE. Ističe da to što CRANE pokušava otvoriti nove mogućnosti financiranja je zapravo dugoročan projekt. Nešto već radi i Vlada posredstvom BICRO-a.

Problem financiranja
“No glavni problem je što nemamo fondova koji bi ulagali u tvrtke koje su tek začete. Svi fondovi koji su se pojavili su fondovi rizičnoga kapitala koji su spremni ulagati u mlade tvrtke koje su se već na neki način dokazale, a to je tek jedan segment i ne pokriva sve potrebe na koje mogu naići takvi poduzetnici”, navodi Sabol i ističe da prilika za uspjeh ipak ima i to gotovo u svim industrijama u Hrvatskoj. Lidija Švaljek pak kaže da je utjecaj krize ostavio traga na mnogim područjima poslovanja, pa je velik dio onih koji iz nužde ulaze u poduzetničke vode. To su početnici koji rade ili su radili u tvrtkama koje su zapale u poteškoće. Drugu kategoriju čine oni koji smatraju da imaju ideju i da svojim znanjem i iskustvom mogu pokrenuti samostalni posao. Švaljek nadalje tumači kako kod velikog broja djelatnosti nema potrebe za većim novčanim izdvajanjima za pokretanje posla. Valja izdvojiti za temeljni kapital koji za d.o.o. kao najčešći oblik poslovanja iznosi 20.000 kuna i platiti troškove registracije, a potom započeti posao u prostorima koji ne zahtijevaju posebne minimalno tehničke uvjete kao ni specijalnu opremu. Kod takvih oblika započinjanja poslovanja radi se najčešće o vlastitim sredstvima. Nisu visoki ni troškovi otvaranja obrta, ali početni kapital ovisi o tome čime će se baviti buduća obrtnica ili obrtnik. Postoje kreditne linije za početnike kao i potpore Ministarstva gospodarstva. Međutim, najveći problem u poslovanju početnicima je obrtni kapital, i to zbog dugih rokova naplate, a i neplaćanja obavljenog posla. Nažalost to je kod nas postala gotovo praksa, početnici upadaju u neprilike što je inače velik problem znatnog broja obrtnika, čiji su računi blokirani.