Direktori hrvatskih zračnih luka kao i voditelji prodaje duty free shopova u hrvatskim zračnim lukama pokazali su na jučerašnjoj konferenciji “Maloprodaja u putničkom prometu – Kako će se razvijati Duty Free trgovina nakon pristupa Hrvatske EU?” u Zagrebu, kako ni sami ne znaju kakva je budućnost bescarisnke trgovine u zračnim lukama nakon što Hrvatska uđe u EU.

Kako glavni problem nameću se zakonski okviri koji u Hrvatskoj jasno ne određuju norme bescarinske trgovine na aerodromima. Ipak svi su se složili da bi u duty free trgovinama trebalo uvesti iste cijene za sve putnike, i one koji putuju u zemlje EU i one koji idu u zemlje izvan EU. Koliko je pitanje cijena bitno objasnila je Maria Stamenkova, direktorica njemačke tvrtke Gebr. Heinemann u Bugarskoj na primjeru bugarskih aerodroma. Pozitivan primjer su, kaže Stamenkova, aerodromi Burgas i Varna na kojima Gebr. Heinemann ima svoje trgovine. Ove dvije zračne luke nisu u državnom vlasništvu, za razliku od one u Sofiji. “Sve tri zračne luke su približno iste po broju putnika. S ulaskom Bugarske u Europsku uniju 2007. godine broj putnika na zračnim lukama Burgas i Varna povećao se za četiri posto, a u zračnoj luci Sofiji za 14 posto. Ipak, prve dvije zračne luke su u bescarinskoj trgovini ostvarile rast prodaje od 24 posto dok je zračna luka u Sofiji zabilježila te godine pad prometa od 39 posto”, kaže Stamenkova. To je zato, objašnjava, što su na aerodromima Burgas i Varna razvijeni softveri za maloprodaju koji su odvajali putnike po ukrcajnim kartama. Napravili su, nastavlja, i on line vezu s carinom, uveli analizu onoga što putnici kupuju i prema tome krojili prodaju te uveli iste cijene za sve putnike koji napuštaju zemlju. Ono u čemu je zračna luka u Sofiji posebno pogriješila, objašnjava Stamenkova, jest uvođenje različitih cijena u 2011. godini za putnike koji putuju u zemlje EU i za one koji idu van Unije. “Taj potez dodatno je zbunio kupce koji nisu znali koju će cijenu na kraju morati platiti”, govori Stamenkova. Preporučila je hrvatskim predstavnicima još jedan “trik” u nadogradnji duty free trgovina, a to su tzv. “protočne trgovine”. U Bugarskoj se ovaj model trgovine koja nema ulaz i izlaz na istom mjestu pokazala iznimno uspješnom u dizanju prodaje. Peter Irion, izvršni direktor tvrtke Gebr. Heinemann koja je ujedno i organizator ove konferencije, kazao je kako njegova kompanija planira intenzivnije ući na hrvatsko tržište nakon ulaska Hrvatske u EU. Ova tvrtka koja je jedna od četiri najveće svjetske kompanije za distribuciju i prodaju u duty free shopovima i u svijetu ima preko 135 vlastitih trgovina na aerodromima, ponudila je hrvatskim koncesionarima zračnih luka da uđu s njima u partnerstvo ili im daju u koncesiju za duty free shopove.

Otegotne okolnosti

Zabrana tekućina
Odluku o potpunom ukidanju zabrane unošenja tekućine u avione Eurospki parlament bi trebao donijeti u srpnju 2012. godine.

Na udaru alkohol i duhan
Mnoge nevladine organizacije zalažu se za ukidanje bescarinske trgovine za alkohol i duhan. Donošenje ove odluke ugrozilo bi poslovanje duty free shopova jer duhanska prodaja čini 40 posto prometa u ovim trgovinama