Dijelovi golemog plovećeg hotela, kako možemo nazvati cruisere, izgrađeni u hrvatskom brodogradilištu izručeni su naručitelju.

Novi krstareći brod s gotovo 3000 putnika (kakav je Delizisa upravo inauguriran u Civitavecchiji talijanskog brodara Costa crociere i koji će, osim oko svijeta krstariti i Jadranom, a izgrađen je u talijanskim brodogradilištima i stajao je 2,4 milijarde eura) stigao je u riječku luku, odakle su turisti zainteresirani za muzej moderne umjetnosti u Zagrebu otišli na jednodnevni izlet u hrvatski glavni grad sa superbrzim vlakom koji razdaljinu od 160 km prođe za pola sata. Nekadašnju rafineriju nafte u Rijeci, pretvorenu u muzej industrije, posjećuje godišnje dva milijuna turista, a spektakle koji se tu priređuju posjećuju svake večeri brojni Talijani kojima je, zahvaljujući autocesti Trst – Rijeka, pa i brzom vlaku, dolazak na večeru na Kvarner isto kao što je nekada Riječanima bio odlazak u Opatiju. Jadrolinija, veliki konkurent talijanskom brodaru Costi, najvećem u Europi sa 16 golemih plovećih hotela, inaugurirala je svoje novo plovilo izgrađeno u hrvatskom brodogradilištu. Ako ne sve to, ali dio takvih informacija, mogla je biti stvarnost u Hrvatskoj. Da se, na primjer, prije 15 godina usvojila strategija za brodogradilišta, Hrvatska vlada ne bi trebala objaviti natječaj za privatizaciju brodogradilišta. Bit će, vjerojatno, prodani po jednu kunu svaki (0,13 eura) većinski paket: 83,82% riječkog 3. maja, 95,24% trogirskog Brodotrogira, 99,54% brodogradilišta Kraljevica i 99,78% splitskog Brodosplita. Da se odmah pristupilo zatvaranju riječke rafinerije i njezinu pretvaranju u nešto drugo, kao što svi europski lučki gradovi industrijske zgrade pretvaraju u muzeje ili kazališta, onda bi sigurno bilo tu većeg prostora za turizam, umjetnost, arhitekturu, međunarodna učilišta… Luke u kojima će se brodovi hoteli moći priključiti za struju s kopna, kako bi mogli ugasiti svoje motore, bit će ubuduće prave mete takvog turizma, jedinog koji i u kriznim godinama bilježi porast. Da, jer Deliziosa, brod od 11 katova, na čijoj smo inauguraciji bili, ima tehnologiju takvu da mu u lukama nisu potrebni vlastiti motori za proizvodnju energije. Turisti koji silaze s tih brodova mogu s brzim vlakovima posjetiti ne samo luku u koju su pristali, već i gradove u unutrašnjosti. Deliziosa će, na primjer, pristajati u Valenciji, a turisti s nje će moći brzim vlakom ići i u razgledavanje Madrida. Jadrolinija je krajem šezdesetih godina sa svoja dva broda, Istra i Dalmacija, organizirala krstarenja Sredozemljem. Zašto sada nije među prvima u Europi u turizmu s cruiserima? Zna se da se poljodjelstvo ne može razvijati bez mreže za navodnjavanje, a u Slavoniji se i dalje gleda u meteorološku milost. Zna se da bez brzih željeznica nema gospodarskog razvitka. I, da ne nabrajamo.

Ima li Hrvatska neku razvojnu strategiju?