Zasad nisu pokrenuti procesi prodaje zrakoplova koji su u vlasništvu Croatia Airlinesa, kao ni razgovori oko eventualne prodaje zemljišta u Zračnoj luci Zagreb. Navedene opcije razmotrit će se samo u slučaju da se u najvišoj mogućoj mjeri ugrozi opstojnost kompanije, poručuju iz državne zrakopolovne kompanije u utorak kada su i stjuardese prekinule štrajk.

Naime, iz Uprave kojoj je na čelu Krešimir Kučko, tvrde da stečaj Croatia Airlinesa nije izgledna opcija, a isto tako da nije niti ugrožen planirani program restrukturiranja, i to unatoč financijskoj šteti koja je zbog štrajka pilota i kabinskog osoblja do ponedjeljka iznosila 7,5 milijuna kuna. Šteta koja bi svaku upravu u besparici raspametila čini se da se u ovom slučaju simbolički uklapa u program restrukturiranja: tvrtka je obvezna smanjiti opseg letenja, kao i broj zrakoplova što u konačnici znači i osoblja. Naime, restrukturiranje kompanije je zapravo počelo s primjenom nekoliko kompenzacijskih mjera, prevedeno riječ je o kresanjima koja su počela potkraj ožujka s ljetnim rasporedom letenja. Tada je Uprava potpisala prizemljenje jednog zrakoplova iz flote koji godinama neće poletjeti, neke linije su ukinute, a na drugima je smanjen broj letova.

Zbog planiranog pada tržišne zastupljenosti i smanjenja flote vrlo brzo na red će, čini se, doći otpuštanje određenog broja osoblja. A za njih plan predviđa otpremine. No, iako CA posluje bez dugova prema državi, te nema blokiran račun, nego štoviše tekuće obveze redovno plaća, tvrde, čini se da kompanija ne može gubiti vrijeme. Trenutno samo čeka što će Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odlučiti u pogledu financijskog učešća kompanije u restrukturiranju. Nakon dokapitalizacije tvrtke potkraj 2012. koju je Vlada provela u iznosu od 862 milijuna kuna, neslužbeno doznajemo da bi oko 75 milijuna kuna godišnje ona sama trebala osigurati tijekom pet godina. 

Konsolidacija

Za otpremnine gotovo 40 milijuna

Croatia Airlines je u 2012. imala 14 posto manji gubitak nego preklani. Naime, gubitak koji je proizašao iz poslovanja, a bez izvanrednih (jednokratnih) stavaka, lani je iznosio 64,7 milijuna kuna. No, uključivanjem stavki koje su proizašle iz procesa restrukturiranja te uključivanjem procijenjene vrijednosti sporova ukupni gubitak na kraju 2012. iznosio je vrtoglavih 488,2 milijuna. Najkrupnija stavka vezana uz restrukturiranje je ispravak vrijednosti dugotrajne imovine, tj. zrakoplova od 300 mil. kn. Oko 70 milijuna je trošak kamata na plaćena preuzeta jamstva. U gubitak je ukalkuliran i trošak restrukturiranja od 40-ak milijuna koji se uglavnom odnosi na otpremine.