Ni organizacijski, ni kadrovski, ni financijski nismo dovoljno pripremljeni za povlačenje novca iz fondova Europske unije koja će nam stajati na raspolaganju ulaskom u tu asocijaciju, upozorio je Vidoje Vujić, župan Primorsko-goranske županije. “Ako se nešto ne promijeni bojim se da 2013. godine nećemo imati što kandidirati”, istaknuo je na jučerašnjoj konferenciji za novinare Hrvatske zajednice županija.

Hrvatska kao visoko centralizirana zemlja nije polučila nikakve rezultate. Iz tog razloga nužna je decentralizacija, potrebno je više znanja te iskustvo koje će biti objedinjeno u jednom ministarstvu, a ne raspršeno po svima, poruke su Vujića. Također, istaknuo je kako su županijama potrebna veća financijska sredstva, a nedostatak istih naveo je kao razlog slabog povlačenja novca iz fondova tih jedinica lokalne samouprave. Naime, oko 75 posto sredstava županijskog proračuna unaprijed je zadano, dok iste moraju osigurati između 15 i 25 posto učešća za prijavu za strukturne fondove Unije. “Tog novca mi nemamo”, upozorio je. Da je fiskalna centralizacija najveći problem županija potvrdi je i Božo Galić, predsjednik Hrvatske zajednice županija. “Kao primjer naveo je činjenicu da zadaće koje županije dobivaju, istovremeno ne prate financije.Primorsko-goranski župan nezadovoljstvo je izrazio i podjelom Hrvatske na tri statističke regije (Sjeverozapadna, Jadranska i Panonska Hrvatska). Naime, kriterij za financiranje infrastrukturnih projekata iz fondova EU je da regije ne dostižu 75 posto od prosjeka bruto društvenog proizvoda EU. Kako je istaknuo Vujić, već sada, sve tri statističke regije dostižu tih 75 posto.

Da je Hrvatska loša u povlačenju sredstava iz fondova, nedavno je ustvrdila i sama Vlada. Tada je Branko Grčić, ministar regionalnog razvoja i EU fondova ustvrdio da je ključno ubrzati pripremu projekata i to upravo kroz bolju koordinaciju ministarstava i drugih državnih tijela. Naime, prema službenim podacima od 2007. do kraja 2011. godine, Hrvatska je iz programa pretpristupne pomoći od 668 milijuna eura, koliko joj je bilo na raspolaganju, uspjela povući samo 276 milijuna, dok je za konkretne projekte isplaćeno 138 milijuna eura ili samo 21 posto od ukupnog iznosa. Da se ozbiljno moramo pripremiti govori i činjenica da će Hrvatskoj ulaskom u Europsku uniju, u prvih šest mjesec, biti dostupno preko 450 milijuna eura. Uspješan primjer u povlačenju novca iz EU fondova je svakako Istarska županija, koja slovi kao jedna od najuspješniji u povlačenju sredstava. Upravo ovih dana, Istra je kandidirala 35 projekata na natječaj IPA Slovenija-Hrvatska, čiji će rezultati biti poznati za oko pola godine. U županiji očekuju da će povući između 1,2 i 1,9 milijuna eura. Kao najznačajniji i financijski najteži od kandidiranih projekta, Istrijani su izdvojili “Revitas II”, vrijedan 843 tisuća eura. Projekt se odnosi na revitalizaciju istarskog zaleđa i turizma na tom prodručju. U sklopu projekta trebala bi se otvoriti i kuća fresaka u Draguću. Na jučerašnjoj konferenciji, Miroslav Čačija, župan Bjelovarsko-bilogorske županije najavio je i dolazak Poljske delegacije, na čelu s ministricom regionalnog razvoja Elzbietom Bienkowski. Povod je održavanja konferencije o Regionalnom razvoju i fondovima Europske unije, koja će se od 13. do 16. svibnja održati u Splitu. Iskustvo i znanje Poljaka, koji su povukli više od sedam milijardi eura, najveća je važnost dolaska ove delegacije.