Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke
Lani su u odnosu na prethodnu godinu smanjeni troškovi osoblja, administrativni troškovi i troškovi marketinga, a povećani troškovi amortizacije i osiguranja depozita.

Ukupni troškovi poslovanja smanjeni su za 205 milijuna kuna, odnosno 7,2 posto. Prošle je godine Zagrebačka banka izdvojila 643 milijuna kuna za troškove vrijednosnih usklađenje i rezerviranja za gubitke, što je rezultat usporavanja gospodarske aktivnosti, smanjene likvidnosti realnog sektora, porasta nezaposlenosti te posljedično smanjenoga raspoloživog dohotka građana. Dobit je smanjena 12,8 posto, a poslovni prihodi su manji 0,9 posto.

Petar Radaković, predsjednik Uprave Erste banke
S obzirom na gospodarsku situaciju i uvjete poslovanja u okruženju, zadovoljni smo ostvarenim financijskim rezultatima u prvom tromjesečju ove godine jer se oni nalaze u okvirima naših poslovnih planova za tekuću godinu. Iako je početak godine pokazao da će ona biti još teža od prethodne, raduje nas činjenica da smo zabilježili povećanje tržišnih udjela u segmentu kreditiranja građana, posebice u segmentu stambenih kredita, što ponovno pokazuje ispravnost naših poslovnih modela. Ovu ćemo godinu iskoristiti za daljnji razvoj tehnologije i ciljano unapređenje naših proizvoda i usluga kako bismo i ubuduće bili kvalitetan oslonac našim klijentima. Imajući u vidu potrebu maksimalne prilagodbe trenutačnim tržišnim uvjetima Erste je u prva tri mjeseca nastavio sa racionalizacijom troškovne strane poslovanja što je rezultiralo daljnjim smanjenjem omjera troškova i prihoda.

Markus Ferstl, predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria banke u Hrvatskoj
Vrlo smo zadovoljni rezultatom koji je Hypo Alpe-Adria banka u Hrvatskoj ostvarila u izazovnoj 2009. godini. Najznačajniji događaj koji je obilježio naše poslovanje je pripajanje Slavonske banke. Na taj način osigurali smo jedinstven nastup na tržištu te povećali bazu klijenata i ostvarili dobar rast depozita građana. Ipak, poslovanje naše banke, kao i ukupnoga hrvatskog bankovnog sektora u prošloj je godini bilo otežano, ponajprije zbog utjecaja ekonomske krize. Taj se utjecaj posebno odrazio na poslovanje u drugoj polovici prošle godine. Međutim, ukupno gledano, ostvarili smo vrlo dobre prihode od kamata te solidno povećali neto prihod od provizija i naknada. Dobre rezultate ostvarili smo u sektoru poslovanja s građanstvom te javnim institucijama koje su zajedno sa sektorom poslovanja s malim i srednjim poduzetništvom bila naša strateška područja aktivnosti u 2009. godini, ali i predstojećim godinama. Inače, upravljanje rizicima u hrvatskim bankama je na sličnim razinama kao ono u razvijenijim zemljama svijeta. Razlozi za to su dvojaki: s jedne strane najveći dio hrvatskoga bankovnog sektora u vlasništvu je etabliranih stranih bankovnih kompanija, a s druge tu su konstantna nastojanja Hrvatske narodne banke da bankovnu regulativu uskladi s regulativom zemalja Europske unije. Neovisni analitičari vrlo često navode hrvatski bankovni sustav kao jedan od vrlo stabilnih sustava s dobro razvijenom regulativom i sukladno tome s razvijenim sustavima upravljanja rizicima. Među posebnostima hrvatskoga bankovnog sustava u odnosu na ostale europske bankovne sustave je izloženost valutno induciranom kreditnom riziku. Kao i u ostalim zemljama nastalima nakon bivše Jugoslavije, depoziti, bilo stanovništva ili tvrtki, vezani su za strane valute, prije svega euro.