Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost najavio je novi ekološki namet koji će posebno pogoditi Dukatovu investiciju u pogon KIM Karlovac gdje odnedavno puni trajno mlijeko u nove HDPE boce. Uvođenje povratne naknade od pola kune i na te boce ozbiljno bi ugrozilo investiciju od 20 milijuna eura koliko je uloženo u izgradnju novog proizvodnog pogona za proizvodnju boca te preradu i punjenje trajnog mlijeka u boce, potvrdila je Elena Wolsperger, direktorica korporativnih komunikacija Dukata.

Sporna selektivnost
Problem je nastao zato što u vrijeme Dukatove investicije u KIM HDPE boca nije bila obuhvaćena povratnom naknadom, te se na nju i danas plaća isključivo naknada zbrinjavanja po težini i jedinici proizvoda. No, četiri mjeseca nakon lansiranja novog proizvoda na tržište Fond i Ministarstvo zaštite okoliša planiraju promjene kako bi se i ta ambalaža obuhvatila povratnom naknadom te pribavlja sirovina za oporabu tvrtki Eko Velebit iz Gračaca, koncesionaru koji ima monopol za reciklažu polimira na deset godina. “Eventualno uvođenje povratne naknade na bocu za trajno mlijeko direktno će se odraziti na maloprodajnu cijenu proizvoda, koja će biti uvećana za iznos povratne naknade tj. za 0,50 kn. Uvođenjem povratne naknade, za 0,50 kn skuplje trajno mlijeko u boci bit će cjenovno slabije konkurentno u odnosu na trajno mlijeko u TetraPak pakiranju i na taj način u neravnopravnom tržišnom položaju”, kaže Wolsperger, dodajući da je odluka o pokretanju investicije izgradnje HDPE proizvodnog pogona donesena u skladu s aktualnim Zakonom o otpadu te Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu, kojim je reguliran sustav povratne naknade a koji ne zahvaća HDPE ambalažu. Dodaje da boca za trajno mlijeko čini tek 1,3 posto HDPE ambalažnog otpada na godišnjoj razini koji se proizvede u Hrvatskoj te niti po tom kriteriju nema uporište za selektivno uvođenje povratne naknade samo za bocu za trajno mlijeko a ne i na preostalih 20.000 tona HDPE ambalažnog otpada, koji se u Hrvatskoj proizvede u godini dana. Smatra da je upitna i isplativost odnosno računica selektivnog pristupa Fonda kod uvođenja povratne naknade.Dukat koji je u vlasništvu francuskog Lactalisa (druge kompanije u svijetu po veličini u ukupnom mliječnom biznisu, lidera u biznisu sira, te koji ostvaruje ukupni prihod preko 9 milijardi eura) i Lactalis na ostacima KIM-a izgradili su moderni pogon za proizvodnju trajnog mlijeka punjenog u HDPE boce. Njihovi su stručnjaci proučili hrvatsku legislativu, između ostalog i Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/2005) te upravo zbog njega pokrenuli investiciju.

Korist Eko Velebitu
Dukat je vidio šansu kako s proizvodom može biti konkurentan trajnom mlijeku punjenom u tetrapak upravo u tom dijelu koji se odnosi na 50 lipa eventualne povratne naknade. Kad je investicija uspješno realizirana te je u rujnu pogon otvorila premijerka Jadranka Kosor, a proizvod se pozicionirali na tržištu, na scenu stupaju MZOPRG-a i FZOEU. S post festum naknadom i na tu bocu, kane sakupiti u “kasicu prasicu” Fonda još nekoliko desetaka milijuna kuna. Vinko Mladineo, direktor Fonda, na dan uhićenja je sugerirao sakupljačima ambalažnog otpada da čuvaju i HDPE boce jer završavaju izmjene Pravilnika o ambalažnom otpadu u kojima će se ugraditi i povratna naknada za HDPE bocu, a ministarstvo najavilo da će promjene obuhvatit i skupljanje svih polimernih materijala “budući da sad postoji postrojenje za obradu ovog korisnog otpada”.

Poruka

Ne pouzdajte se u propise
Uvođenje povratne naknade u visini 50 lipa za HDPE bocu trajnog mlijeka je poruka investitorima. Nemojte se pouzdati u hrvatske propise jer se oni lako mijenjaju! Nemojte stoga ni kalkulacije ni konkurentnost svojih proizvoda bazirati na hrvatskim propisima! Dosad je ministrica Matulović Dropulić u maniri dobrog djeda Božićnjaka svoje odluke sprovodila kroz donošenje propisa oko Božića. Uglavnom su to bili kiseli bomboni za hrvatske gospodarstvenike. Možda Božića 2010., zbog velike recesije, ministrica neće nositi svoje uobičajene darove, nadaju se gospodarstvenici.