Optimiziramo troškove, pokrećemo investicije i borimo se za povratak na police trgovaca. Tako je rezimirao situaciju u PPK-u Valpovo član Uprave M San ulaganja Ivan Malić nakon ulaska Žita Marka Pipunića i M San ulaganja Stipe Matića u vlasničku strukturu kombinata.

Veliki planovi
“Plan je u 2010. uložiti 30 milijuna kuna u povećanje proizvodnje, modernizaciju poslovanja i nabavu mehanizacije. Većina novca iz 100 milijuna kuna dokapitalizacije istopila se kroz podmirivanje dugova dobavljačima, državi i bankama. Pred nama je velika odgovornost i želja da Valpovo postane ozbiljan tržišni igrač”, ističe Malić. Naglašava da kapital nije neograničen. “Za velike planove koje imamo potrebno je dodatno financiranje o čemu već pregovaramo s bankama”, dodaje Malić. Ekološka proizvodnja u sustavu “krava-tele” u Europi je trend jer se tako proizvodi 50% teladi. Radi to i PPK Valpovo, no u maloj mjeri. U objektima gdje se nekada tovilo na tisuće goveda i svinja zatekli su 40-ak grla. Oživljavanje proizvodnje počeli su tovom junadi i sjetvom žitarica i uljarica na 5200 hektara. M San ulaganja najavljuju daljnje investiranje u agraru. “PPK Orahovica uklapa se u strategiju”, iznosi Malić. Smatra da bi se vlasničkim povezivanjem Valpova i Orahovice ostvarila razvojna sinergija – i tržišna i na sirovinama. Dio portfelja je komplementaran, dok se dio se može nadograditi investiranjem. Orahovica je posljednji kombinat u vlasništvu zaposlenika i države. Oko 300 dioničara drži 77 posto udjela, a njih 50 većinski paket. Orahovica, ocjenjuje Malić, zbog nelikvidnosti i načina upravljanja prolazi vrlo sličnu kalvariju kroz koju su prošli Valpovo i Đakovština. Odluku Uprave koja odbija ponudu da dug od 45 milijuna kuna pretvori u vlasnički udjel M Sana Malić smatra nepromišljenom i lošom za budućnost PPK-a Orahovica.

Nove ambicije
“Ne dolazimo kao neprijatelji. Voljni smo investirati i isplatiti dioničare po fer cijeni te graditi kvalitetnu poslovnu priču kakvu smo započeli u Valpovu. Na poljoprivredu gledamo kao dugoročnu investiciju na koju fokusiramo svoj budući biznis, uz postojeće informatičke i nekretninske djelatnosti”, zaključuje Malić. Agrarne ambicije M Sana okrenute su i susjedstvu, bosanskoj Posavini.

Nelojalnost

Prostituiranje cjenika
Tržišnu utakmicu Malić ilustrira “prostituiranjem” s cijenom brašna. Na polici jednog trgovca pet kilograma stoji manje od 9 kuna. Odbije li se PDV, to je 1,3 kuna po kilogramu. Problem je što mlinari po vrlo sličnoj cijeni, koja graniči s rentabilnošću, prodaju brašno u rinfuzi u svom mlinu za velike kupce, bez troška pakiranja i prijevoza.