ADC&HAS javit će se na natječaj za Zračnu luku Zagreb koju Vlada daje u koncesiju na 30 godina. Iako postoje i drugi zainteresirani, joint venture iz Houstona smatra se favoritom. Zajednički su ga osnovali američki HAS Development Corporation i kanadski ADC, prije dvije godine sklopili su partnerstvo s kanadskim mirovinskim fondom OMERS. HAS, između ostalog, upravlja zračnom lukom u Houstonu, a ADC&HAS se usmjerio na gradnju i upravljanje zračnih luka na Dalekom i Bliskom istoku te Latinskoj Americi. Potpredsjednik za investicije Ramon Miro bio je na Brown forumu u Dubrovniku, a za Poslovni dnevnik pojašnjava zašto su se odlučili javiti na natječaj, koje uvjete još Vlada treba promijeniti?

Tvrtka je tek potvrdila da će se natjecati, a već ima naznaka da ste favoriti. Jeste li povukli neke poteze i prije raspisivanja natječaja za koncesiju?
Ne, ali smo znali da se projekt priprema i pažljivo smo ga analizirali i pratili. I ja i naši najviši dužnosnici obišli smo Zračnu luku Zagreb još u siječnju. Željeli smo biti sigurni da ćemo imati sve informacije kako bismo se dobro pripremili.

Jeste li zadovoljni uvjetima koje je Vlada postavila?
Imamo dobar dojam o radu Vlade i o tome kako je postavljen natječaj. Riječ je o velikom projektu, ali uvjeti nisu nepromjenjivi. Dobro je da je Vlada objavila natječaj, ali i ostala otvorena za sugestije investitora i ubacivala ih u natječaj. Primjerice, produžen je rok za prijave.

Nemate pod upravljanjem aerodrom u Europi, zašto ste za ulazak odabrali Zagreb?
Smatramo da je JI Europa i u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju dobro mjesto za investicije i da će rasti. Ako želite ulagati u dugoročnu imovinu kao što je zračna luka, morate imati dugoročnu viziju. Sviđa nam se i politička i gospodarska stvarnost u Hrvatskoj. Birali smo između onoga što se trenutačno nudi, a Zagreb nam se čini kao najbolja prilika za ulaganje.

Cilj Vlade s koncesijom je da Zračna luka bude regionalno čvorište s pet milijuna putnika. Je li to moguće i kada?
Ne bih to komentirao, jer uključuje poslovno osjetljive informacije. Pet milijuna putnika je agresivan rast, ali se može postići. No ovisit će o razvoju i privlačenju linija za Zagreb koje svakako želimo dovesti.

Je li vam uvjet investiranja 192 milijuna eura u prvoj fazi prihvatljiv i kako mislite osigurati financiranje?
Imamo iskustva u radu s multilateralnim bankama, kao i s komercijalnim, privatnim i infrastrukturnim fondovima. Vjerujemo da ćemo osigurati financiranje. Što se tiče 192 milijuna eura, to će ovisiti i o dizajnu zračne luke i njezinim potrebama. Ulaganje je jako osjetljivo i mora se dobro proračunati s obzirom na očekivane i moguće stope rasta jer bi najgore bilo preinvestirati. To je dugoročno ulaganje i treba biti vrlo pažljiv.

Znači li to da bi predloženi izgled zračne luke trebao biti promijenjen i da je naša Vlada bila preambiciozna?
Nisam to rekao, ali u ovom trenutku ne znamo kakav će točno biti dizajn zračne luke jer smo tek u kvalifikacijskoj fazi. U sljedećoj fazi ćemo se upoznati s detaljima dizajna i pojedinostima u vezi s gradnjom prvog dijela, novoga putničkog terminala. Tada će biti lakše govoriti o brojevima.

Nadate se da će svi uvjeti biti podložni pregovaranju i u drugoj fazi natjecanja?
Da, tako je kod većine procesa takvog tipa u svijetu, a mi se još natječemo za zračnu luku u Južnoj Koreji, uskoro i u Saudijskoj Arabiji, a imamo i još neke projekte u planu. Problem je što se investitor obveže i na troškove potrebne infrastrukture i treba ih snositi. Vlade napišu kakav objekt žele i procjene troškove za njega, ali investitor treba osigurati dodatnu infrastrukturu kako bi bio funkcionalan i odgovarao standardima.

Pokreni nešto svoje

Ove dvije hrvatske inovacije mogle bi pomoći milijunima ljudi u budućnosti

AI platforma

‘Tko ne prati ritam promjena, propada. Mi smo odlučili prilagoditi se’