EN DE

Ministarstvo gospodarstva prvi put financira kreiranje proizvoda za izvoz

Autor: Marija Brnić; Mirela Klanac; Snježana Vujisić Sardelić
25. svibanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Ministarstvo gospodarstva rezerviralo je 350 mil. kuna za nepovratne potpore, subvencije kamata i potpore

U iduća dva tjedna Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva promovirat će i objaviti natječaje za nove i izmijenjene programe poticaja usmjerenih izvoznicima i radno intenzivnim gospodarskim granama. Kroz program poticaja međunarodne konkurentnosti i internacionalizacije hrvatskoga gospodarstva, za koji je MINGORP za ovu godinu osigurao 65 milijuna kuna, prvi put će država sufinancirati izlazak novih proizvoda na tržište.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Poticaji za tvrtke
Program će biti operacionaliziran kroz nekoliko mjera od kojih prvi set uključuje financiranje pripreme izlaska na tržište, i to kroz istraživanje tržišta, marketinšku pripremu kreiranjem brenda i dizajna proizvoda, dok će drugi set mjera biti usmjeren na sufinanciranje zajedničkih nastupa hrvatskih izvoznika na stranim tržištima, pomoći osnivanju gospodarskih misija te sufinanciranju otvaranja zajedničkih predstavništava hrvatskih tvrtki na trećim tržištima. Najavio je to u ponedjeljak Damir Polančec, potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva na 4. konvenciji Hrvatskih izvoznika koji je prisutnim gospodarstvenicima, između ostalog, detaljno izložio plan distribucije sredstava s kojima Ministarstvo u uvjetima štednje namjerava poticati poduzetništvo, a posebno izvoznike. Potpredsjednik Vlade pozvao je poduzetnike i izvoznike da u što većem broju apliciraju za dodjelu sredstava kao i za sudjelovanje u drugim programima koji su im na raspolaganju. Naime, u proračunu Ministarstva za različite programe poticaja rezervirano je oko 350 milijuna kuna koji će se ravnomjerno raspodijeliti u tri glavne grupe – nepovratne potpore tvrtkama za uvođenje novih tehnologija, subvencije kamata po kreditima i potpore za financiranje razvoja poduzetničke infrastrukture (slobodne zone, klasteri, regionalne razvojne agencije).

U iduća dva tjedna Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva promovirat će i objaviti natječaje za nove i izmijenjene programe poticaja usmjerenih izvoznicima i radno intenzivnim gospodarskim granama. Kroz program poticaja međunarodne konkurentnosti i internacionalizacije hrvatskoga gospodarstva, za koji je MINGORP za ovu godinu osigurao 65 milijuna kuna, prvi put će država sufinancirati izlazak novih proizvoda na tržište.

Poticaji za tvrtke
Program će biti operacionaliziran kroz nekoliko mjera od kojih prvi set uključuje financiranje pripreme izlaska na tržište, i to kroz istraživanje tržišta, marketinšku pripremu kreiranjem brenda i dizajna proizvoda, dok će drugi set mjera biti usmjeren na sufinanciranje zajedničkih nastupa hrvatskih izvoznika na stranim tržištima, pomoći osnivanju gospodarskih misija te sufinanciranju otvaranja zajedničkih predstavništava hrvatskih tvrtki na trećim tržištima. Najavio je to u ponedjeljak Damir Polančec, potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva na 4. konvenciji Hrvatskih izvoznika koji je prisutnim gospodarstvenicima, između ostalog, detaljno izložio plan distribucije sredstava s kojima Ministarstvo u uvjetima štednje namjerava poticati poduzetništvo, a posebno izvoznike. Potpredsjednik Vlade pozvao je poduzetnike i izvoznike da u što većem broju apliciraju za dodjelu sredstava kao i za sudjelovanje u drugim programima koji su im na raspolaganju. Naime, u proračunu Ministarstva za različite programe poticaja rezervirano je oko 350 milijuna kuna koji će se ravnomjerno raspodijeliti u tri glavne grupe – nepovratne potpore tvrtkama za uvođenje novih tehnologija, subvencije kamata po kreditima i potpore za financiranje razvoja poduzetničke infrastrukture (slobodne zone, klasteri, regionalne razvojne agencije).

Novi programi
U okviru poticaja i ove godine ostavljen je prostor za radno intenzivne djelatnosti, ponajprije tekstilnu, kožarsku i obućarsku industriju. Za tvrtke iz te branše, koje snažno osjećaju negativan utjecaj krize, osigurano je 114 milijuna kuna koji će se distribuirati nešto drukčije nego proteklih godina. Ministarstvo gospodarstva neće im više izravno dodjeljivati poticajna sredstva, nego taj novac, kako je objasnio Polančec, planiraju položiti u banke kao depozit uz pomoć kojeg će se multiplicirati kreditni potencijal. Tvrtke će kredite moći dobiti i za restrukturiranje. Do sada su poticaje koristile samo zdrave tvrtke. Sam koncept kreditiranja, kako kažu upućeni, još treba razraditi, ponajprije u dijelu preuzimanja rizika u koji bi ulazile banke kada bi svoja sredstva, združena s državnim, usmjeravale u tvrtke s poteškoćama. Iako u svojoj deklaraciji traže da se sredstva Hrvatske banke za obnovu i razvoj za praćenje izvoznika u ovoj godini povećaju za 14 posto, izvoznici su više-manje zadovoljni suradnjom s domaćom razvojnom bankom koja je dio programa prilagodila krizi. Nedavno sniženje referentne kamatne stope na 4,4 posto “pojeftinilo” je HBOR-ove plasmane i uvelo programe financiranja trajnih obrtnih sredstava po formuli ukupnih zaliha uvećanih za ukupna kratkoročna potraživanja te umanjenih za ukupna kratkoročna dugovanja. Te će kredite HBOR odobravati na rok od 2 do 5 godina, uz godinu počeka te 4 do 6 posto kamate. Osim u okviru HBOR-a, predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago očekuje povećanje sredstava za izvoznike i u okviru novog rebalansa proračuna.

Velika poduzeća

Končar – distributivni i specijalni transformatori, članica grupe Končar EI, u samom je vrhu europske proizvodnje distributivnih, specijalnih i energetskih transformatora do 63 MVA i 170 kV. Ima 380 zaposlenih, a izvozi u Švedsku, Finsku, Njemačku, Francusku…

Srednja poduzeća

OMCO Croatia, nekadašnja Alatnica iz Huma na Sutli, dio je vodećega svjetskog proizvođača alata za izradu staklene ambalaže belgijskog OMCO-a od 1997. godine, od kada bilježi strelovit rast u svim parametrima. Ima 320 zaposlenih i promet od 28,5 milijuna eura.

Mala poduzeća

Splitska tvrtka Adria Winch nastala je na temeljima tradicionalne zanatske djelatnosti, a počeci joj sežu u 1987. godinu i prvi proizvod mala sidrena vitla za jahte. Danas je oprema iz ove tvrtke redovito na popisima dobavljača svjetskih brodovlasnika i brodogradilišta.

Brazil

Tvrtka L&P Tehnologije osnovana je u Prelogu 2000. kao tvrtka kći u stopostotnom vlasništvu američke mulitnacionalke Legget & Platt, globalnog lidera u proizvodnji žičanih jezgri i ostalih komponenti za madrace. Preloški LPT bilježi stalan rast.

Francuska

P.P.C Buzet razvojni je dobavljač dijelova i sklopova za automobilsku industriju, a razvija i isporučuje proizvode za prvu ugradnju. Radi za poznate kupce kao što su BMW, Audi, Ford, Toyota… Zapošljava 580 radnika, a dio je poslovnog sustava Cimos iz Kopra.

Italija

Kao dio grupacije Calzedonia čakovečka Tubla utemeljena je 2001. i bila je prva proizvodna greenfield investicija u Hrvatskoj. Specijalizirana je za muške čarape, zapošljava 483 radnika, a lani je završeno proširenje tvornice u kojoj će biti otvoreno još 150 radnih mjesta.

Rusija

Jadran Galenski laboratorij osnovan je 1991. godine izdvajanjem iz sustava Ljekarni Jadran, a organskim rastom iz malog laboratorija prerastao je u jaku farmaceutsku kuću koja plasira širok portfelj proizvoda od generika do medicinskih proizvoda u 22 zemlje.

SAD

Od osnivanja 1991. godine u Ozlju HS Proukt je proizveo tri linije poluautomatskih pištolja, a posljednjih godina probio se na posebno zahtjevnom tržištu SAD-a, na kojem je za pištolj dobio niz priznanja za kvalitetu. Najnoviji proizvod HS Produkta je jurišna puška.

Slovenija

Intra lighting iz Čazme poznati je proizvođač rasvjetnih tijela. Matično je poduzeće u Sloveniji, a posljednjih godina tvrtka je otvarala predstavništva u skandinavskim zemljama te Francuskoj i Bosni i Hercegovini, a proizvodni pogon ima i u Srbiji.

Najinovativniji

U petnaestak godina od osnutka tvrtka inovatora Vjekoslava Majetića postala je vodeća u razvijanju specijalnih strojeva za uklanjanje mina u području jugoistočne Europe. Razvija i strojeve za rudarstvo te sustav za borbu protiv požara u iznimno opasnim uvjetima.

Austrija

S tradicijom dužom od 60 godina Ivančica je vodeći proizvođač obuće u Hrvatskoj, specijalizirana za proizvodnju dječje i mladenačke obuće. S razvojem vlastitih robnih marki (Froddo i Boogaloo) uspjela se probiti i na europska tržišta.

BiH

Osnovan 1971. koprivnički Belupo drugi je po veličini proizvođač lijekova u Hrvatskoj. U grupi Belupo radi 1087 radnika, a osim u Hrvatskoj koja je vodeće tržište orijentiran je i na zemlje srednje i južne i istočne Europe. Lani je u BiH Belupo preuzeo Farmavitu.

JAR

U petnaestak godina postojanja tvrtka inovatora Vjekoslava Majetića postala je vodeća u razvijanju specijalnih strojeva za uklanjanje mina u području jugoistočne Europe. Razvija i strojeve za rudarstvo, te sustav za borbu protiv požara u iznimno opasnim uvjetima.

Mađarska

Kutinski div jedini je proizvođač mineralnih gnojiva u Hrvatskoj, s više od 40 godina tradicije i više od 40 milijuna tona proizvedenih gnojiva. Lider je na hrvatskom i slovenskom tržištu, te znatne udjele ima i u BiH i Italiji, što ga čini regionalnim liderom.

Njemačka

Zadarska je tvrtka HSTEC za proizvodnju visokobrzinskih vretenskih elektromotora osnovana 1997. u suradnji sa SAS-om, a usmjerena je na stvaranje inovativnih proizvoda visoke dodane vrijednosti. Dio je grupacije Ketterer Maschinenbau.

Srbija

Papir i ambalaža okosnica su tvrtke Belišće d.d., hrvatskog, ali i lidera jugoistočne Europe u ambalažnoj industriji. Tvrtka je utemeljena još davne 1884., a akvizicijama u susjednim zemljama postala je regionalna kompanija koja proizvode plasira u više od 20 zemalja.

UAE

Korčulanska tvrtka za izradu brodske opreme i čeličnih konstrukcija sa sjedištem u Blatu postoji od 1954. godine, kao metaloprerađivački pogon, a danas se oprema iz pogona u kojem radi 380 zaposlenih ugrađuje u brodogradilištima diljem svijeta.

V. Britanija

Ferokotao iz Donjega Kraljevca u samo 12 godina postojanja razvio se u jednog od najvećih proizvođača kotlova za distributivne, energetske i specijalne transformatore u regiji, s godišnjim kapacitetom od 2960 tona gotovih proizvoda. Zapošljava 210 radnika.

Autor: Marija Brnić; Mirela Klanac; Snježana Vujisić Sardelić
25. svibanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close