Hrvatska je tranzitna zemlja i u suradnji sa svojim susjedima može ostvariti znatan gospodarski rast razvojem prometne infrastrukture, zaključak je regionalne Konferencije o infrastrukturi, logistici i transportu u organizaciji Infoarene u utorak u Zagrebu.

Nizinska pruga
Tomislav Mihotić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, istaknuo je da se u idućem razdoblju u razvoj lučke, željezničke, vodne te zračne prometne infrastrukture planira, što kroz fondove Europske unije, što kroz koncesije i javno-privatno partnerstvo, uložiti nekoliko milijardi eura. “U idućih desetak godina prioritet će biti razvoj morskih luka i s njima povezanih željeznica. Proteklo razdoblje prioritetno je bilo vezano uz razvoj autocesta, pri čemu je od planiranih 1500 kilometara realizirano oko 1200 kilometara. Što se razvoja željezničke mreže tiče, najznačajniji projekt i dalje je Rijeka – Zagreb – Budimpešta, čija će izgradnja i rekonstrukcija stajati ukupno 3,55 milijardi eura”, kazao je Mihotić. Državni tajnik je ponovio da je u tijeku i natječaj za koncesionara Zračne luke Zagreb, koji će izgraditi terminal za pet milijuna putnika godišnje, čija je ukupna vrijednost oko 300 milijuna eura, dok se u pomorske luke planira uložiti oko 500 milijuna eura. Željeznički stručnjaci iz Hrvatske, Slovenije i Srbije složili su se da će ove tri države u idućem razdoblju morati samo u vlakove zajednički uložiti više od 800 milijuna eura.

Regionalna suradnja
Ivan Matasić, član Uprave HŽ infrastrukture, smatra da je javni i otvoreni regionalni dijalog o razvoju infrastrukture, kako prometne, tako i društvene te političke, pretpostavka za razvoj logističkog poslovanja, kao perspektivne grane gospodarstva koja otvara nova i stalna radna mjesta. “Interes stranih i domaćih tvrtki za ulaganje u regionalnu infrastrukturu mora biti iskorišten, a odgovornost za to leži na gospodarskim i političkim elitama. Jedino tako mogu se iskoristiti svi potencijali regije kao spojnice istoka i zapada”, dodao je Matasić. Kao pretpostavka razvoja infrastrukture istaknuta su i financijska sredstva država, zainteresiranih tvrtki, ali i Europske unije. No, istodobno je naznačeno da je ključno i informiranje javnosti koja treba dati podršku projektima od nacionalne važnosti, te definicija institucija koje će biti odgovorne za provođenje razvojnih programa.O investicijama u infrastrukturu govorio je i Johannes Luedwig, generalni direktor Udruženja europskih željeznica. Luedwig je najavio da će se u skorijoj budućnosti veliki dio prometa s istočnog Mediterana prebaciti s pomorskog na željeznički promet te stoga treba razvijati željezničku mrežu u središnjoj Europi.

Nužnost

Srbija u željeznicu ulaže 13 milijardi eura
Srbija u razdoblju do 2027. godine planira investirati ukupno 13 milijardi eura u željezničku mrežu te sedam milijardi u ceste, kazao je Zoran Sretenović, zamjenik direktora Željeznica Srbije. Sretenović također smatra da je povezivanje ili suradnja željeznica svih zemalja u JI Europi imperativ za svaku zemlju. Iako Cargo 10 nije ozbiljno zaživio ni godinu dana nakon pokretanja, Sretenović je optimističan i očekuje uspjeh.