Vlada je u ovoj godini najavila borbu za svako radno mjesto, no upravo bi ona svojim rješenjima mogla dovesti do 17.000 novih otkaza, upozorava čelnik Udruge industrije nemetala, građevinskog materijala i rudarstva pri HUP-u Predrag Mikulčić. Tvrdi i da je pomoć Banskih dvora sektoru koji zastupa samo deklarativne naravi, bez konkretnih i učinkovitih mjera za preživljavanje recesije.

Čime Vlada u sektoru rudarstva ugrožava 17.000 radnih mjesta?
Sredinom 2009. stupio je na snagu novi Zakon o rudarstvu, a od 1. siječnja 2010. primjenjuju se Vladine uredbe o novčanoj naknadi za istraživanje mineralnih sirovina te za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina. Osim samog zakona koji se u nekim bitnim odredbama u praksi pokazuje gotovo neprovedivim, tvrtke su posebno pogođene povećanjem koncesijskih naknada za 400, pa čak i do 600 posto. Kao posljedica snažne recesije u graditeljstvu javlja se, u usporedbi s proteklim godinama, i do 40 posto manja potražnja za građevnim proizvodima. U uvjetima smanjenog tržišta, sveprisutnoga sivog tržišta, uz galopirajuću nelikvidnost, skuplji i teže dostupan kapital, spomenute uredbe su “antirecesijska mjera” koja će velik dio koncesionara baciti na koljena. Rok za naplatu koncesijskih naplata upravo je pred nama. Velik dio tvrtki prisiljen je potražiti kredit da bi ih podmirio jer ne platite li koncesijsku naknadu, ostajete bez koncesije. Samim time ugrožena su radna mjesta, ali i opstanak pojedinih tvrtki. U rudarskom sektoru s pripadajućom industrijskom preradom minerala zaposleno je 17.000 radnika. Nažalost, dok ovo čitamo, ta je brojka već manja.

Što je Vladu motiviralo da usred gospodarske krize podigne koncesijske naknade?
To se i mi pitamo. Vlada ili ne smatra da rudarski sektor osjeća gospodarsku krizu, ili se zanosi mišlju da se u našoj branši jako dobro zarađuje. A mi se pitamo je li itko prije donošenja uredbi napravio analizu i projekciju učinaka takvih mjera? Očito nije. Vladino obrazloženje da su se koncesijske naknade samo uskladile s naknadama u europskom okruženju vrlo je dvojbeno jer su osnovice, način obračuna ili broj parafiskalnih nameta u industrijama drugih država teško usporedivi. Nismo općenito protiv povećanja koncesijskih naknada, ali nas čudi ekonomski trenutak njihova uvođenja i indeks povećanja.

Jeste li i koje protuprijedloge iznijeli Vladi?
Da, ali do sada nije bilo očekivanog rezultata. Zato sada želimo hitan razgovor s predsjednicom Vlade i ministrima gospodarstva, financija, pravosuđa i zaštite okoliša, prostornog planiranja i graditeljstva. Tražimo sveobuhvatnu izmjenu Zakona o rudarstvu uz uključivanje stručnjaka iz gospodarstva, moratorij na primjenu uredbi do kraja 2010. godine, postupno povećanje novčanih naknada, ukidanje naknade za zauzetost eksploatacijskog polja, efikasnost u djelovanju Središnjeg ureda RH za raspolaganje državnom imovinom, sređivanje zemljišnih knjiga, eliminaciju sivog tržišta… U našim stavovima, razumljivo, imamo punu podršku sindikata, pa razmišljamo i o razmatranju problematike na nivou GSV-a.

Razmišljate i o pokretanju ustavne tužbe protiv države?
Za odluku o pokretanju ustavne tužbe postoji konsenzus HUP-a, GIU Promins, Udruge inženjera rudarstva Hrvatske, dakle relevantnih rudarskih subjekata. Smatramo da uredbe krše ustavno pravo nepovredivosti vlasništva, pravo na jednak pravni položaj na tržištu, poduzetničke slobode, jednostrano mijenjaju bitne sastojke ugovora bez suglasnosti druge strane itd.

Bazna industrija

Kakva je uopće perspektiva rudarstva u Hrvatskoj?
Ako se ograničimo na neenergetski sektor, treba reći da postoje adekvatni prirodni i ljudski resursi. Riječ je o baznoj industriji koju je npr. EU prepoznao kao stratešku komponentu razvoja. U Hrvatskoj još ne postoji adekvatna svijest o tome – rudarstvo se sagledava na marginama ostalih interesnih sfera, a rezultat takve percepcije su i problemi koje smo dotaknuli u ovom razgovoru. Ne govori li dovoljno činjenica da se Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama u RH usvojena na sjednici Vlade RH nikada nije našla na dnevnom redu Sabora?

promo

Poslodavci više ne traže samo diplomu: zašto visoka učilišta moraju mijenjati način obrazovanja

promo

Što zapravo kupujete kada kupujete automobil?