Unapređivanje transatlantskih odnosa
Krajnji cilj regulatorne suradnje trebao bi biti korak prema kompatibilnim regulatornim režimima. Na taj će se način unaprijediti trgovina i ojačati gospodarski rast. Ovo je dio šire vizije liberalizacije transatlantske trgovine izvan carinskih režima. Kako bi se ova vizija zbilja i ostvarila, potrebno je izgraditi određenu razinu regulatornog povjerenja koje će se temeljiti na činjenici da su propisi s obje strane Atlantika usporedivi na razini na kojoj ih možemo nazvati ekvivalentnima. Taj zadatak nije lagan. U brojnim gospodarskim granama vjeruju kako konkurentsku prednost na domaćim tržištima duguju različitim regulatornim režimima – premda to često uopće nije slučaj. Njima je potrebno dokazati da su prednosti suradnje u području propisa veći od gubitaka koje bi ona mogla prouzrokovati jer jedinstveno transatlantsko tržište nudi više boljih prilika od dva fragmentirana tržišta. Brojne studije su pokazale da se regulatornom suradnjom preko Atlantika mogu ostvariti velike gospodarske prednosti. Strateško je pitanje kako transatlantska suradnja može poslužiti kao politika promicanja globalne konvergencije u vezi s boljim regulatornim načelima.

Novi europski režim za venture capital
BUSINESSEUROPE, kojega je Hrvatska udruga poslodavaca član, vjeruje da bi EU trebao uvesti neku vrstu putovnice koja bi menadžerima omogućila upravljanje manjim fondovima i prikupljanje kapitala u čitavoj Uniji. Poduzeća u Europi, a posebice mala i srednja poduzeća, uvelike ovise o bankovnim kreditima kao izvorima financiranja. Nova pravila za bankarski sektor utjecat će na sposobnost banaka da kreditiraju poslovne subjekte te zahtjeve vezane za likvidnost koji će dovesti do premještanja fokusa na dug države u odnosu na dionice koje se smatraju rizičnijima. Sličan učinak imala je i primjena pravila Solventnost II koja obeshrabruju ulaganja u dugoročne obveznice s kreditnom ocjenom ispod AAA. Budući da potražnja za kapitalom jača, poslovnim subjektima će biti sve teže doći do sredstava koja su im potrebna za ulaganja. Europska pravila o “venture” kapitalu svakako bi trebala poticati likvidnost tržišta te poslovnim subjektima olakšavati pristup sredstvima kojima mogu financirati obrtni kapital i dugove. Ulagače bi trebalo poticati na ulaganje dugoročnoga rizičnoga kapitala u europska poduzeća u vremenima kada su takva partnerstva između europskih poduzeća i dugoročnih europskih ulagača potrebna kako bi se generirala nova radna mjesta i potaknuo gospodarski rast. Stoga europski poslodavci smatraju da bi Unija trebala uvesti putovnicu koja bi menadžerima dopustila upravljanje manjim fondovima i prikupljanje financijskih sredstava u čitavoj Uniji. Takav prijedlog trebao bi biti što širi kako bi se uključili i fondovi rizičnoga kapitala i fondovi iz kojih se financiraju poslovni subjekti, ali i drugi ulagači kao što su poslovni anđeli, pojedinci visoke neto vrijednosti te obiteljska ulaganja koja su važan dio ulagačke baze manjih fondova.

Plan za prelazak na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika do 2050.
BUSINESSEUROPE podupire trenutne ciljeve EU u području zaštite klime i energetike do 2020. kao i ideju za izradu plana djelovanja do 2050. jer bi isti poslovni subjektima dali temelje za raspravu i daljnji rad kao i unaprijedili toliko potrebnu predvidljivost na kojoj poslovni subjekti temelje svoje dugoročne strategije i ulaganja. Međutim, europski poslodavci smatraju da je potrebno istaknuti niz pitanja koja bi države članice trebale razmotriti prije donošenja konačnih zaključaka. Poslodavci smatraju da bi države članice trebale usvojiti predstavljene smjernice za smanjenje emisija do 2030., 2040. i 2050. tek kada se izradi detaljna procjena tehničke i gospodarske isplativosti predloženih razina smanjenja. Isto tako smatraju da je potrebno naglasiti kako sve smjernice za 2030. i razdoblje nakon toga moraju biti indikativne i temeljene na sektorskom pristupu, a ne na ocjeni na makrorazini, pri čemu posebnu pozornost treba obratiti na konkurentnost, radna mjesta i rast u svim sektorima. Poslodavci isto tako naglašavaju kako je potrebno razmotriti predložene smjernice za smanjenje emisija u globalnom, a ne u domaćem kontekstu te u cijelosti u obzir uzeti ulogu međunarodnog “offseta” u ostvarivanju bilo kakvih smanjenja emisija, pod uvjetom da su isplative i održive u okolišu. Poslodavci smatraju da bi promjene u ciljevima za 2020. kao i ambiciozne razine smanjenja emisija za 2030. i razdoblje nakon te godine trebale biti uvjetovane sklapanjem sveobuhvatnog, pravičnog, pravno obvezujućeg i provedivoga međunarodnog sporazuma o klimatskim promjenama kojim se zahtijevaju snažniji napori u tom području od drugih industrijskih zemalja i najvećih gospodarstava u razvoju. Naposljetku, poslodavci naglašavaju kako je potrebno ponavljati kako su sheme trgovanja emisijama primarno instrument koji ima za cilj ostvariti zadane ciljeve smanjenja emisija na isplativ i učinkovit način, a ne mobilizirati ulaganja koja se temelje na niskim razinama emisija CO2.