Jedan od najvećih neovisnih ponuđača usluga podatkovnog centra u Hrvatskoj, tvrtka Markoja, uložio je pola milijuna eura kako bi udvostručio kapacitete u tom segmentu. Voditelj podatkovnog centra Markoje Bojan Mrkobrad kaže da je potražnja na hrvatskom tržištu veća od ponude. “Mi smo u proteklih pet godina popunili sve raspoložive kapacitete podatkovnog centra, a na proširenje smo se odlučili jer je riječ o segmentu tržišta koje bilježi rast od oko 20 posto godišnje unatoč tome što IT tržište u Hrvatskoj stagnira”, pojašnjava Mrkobrad.

Tržište od 70 milijuna kuna
Prema njegovoj procjeni, hrvatsko tržište usluga iznajmljivanja podatkovnih centara vrijedi između sedam i sedam i pol milijuna kuna. Dodaje pak da je riječ o konzervativnoj procjeni koja ne uključuje interne podatkovne centre koje imaju velike hrvatske kompanije i država. U tom se slučaju, ovisno o izvoru, vrijednost tog tržišta penje iznad 70 milijuna kuna, a minimalan rast tržišta procjenjuje se na 10 posto godišnje. Službene statistike za Hrvatsku zasad ne postoje. U agenciji IDC Adriatics kažu da se priprema jedno takvo istraživanje. U odnosu na ukupno hrvatsko IT tržište, koje je lani palo za 16,9 posto, na 1,1 milijardi dolara, riječ je o malom poslovnom segmentu. Međutim, usporedi li se rast od 10 do 20 posto koji to tržište ima u odnosu na najpotentniji dio hrvatskog IT-a, informatičke usluge koje su lani pale 7,2 posto, na 393 milijuna dolara, jasno je da je riječ o značajnom novom tržištu. Prema izvorima branše, četiri najznačajnija ponuđača usluga podatkovnog centra su tvrtke Markoja, Megatrend, Hrvatski telekom i Vipnet. Markoja i Megatrend imaju dva najveća podatkovna centra koja su neovisna o telekomunikacijskom operateru. Prema dostupnim informacija, HT ima tri velika podatkovna centra u Zagrebu, Rijeci i Varaždinu, a Vipnet veliki podatkovni centar u Zagrebu u kojem održava i aplikacije za grupaciju Telekom Austrija. Vlastite podatkovne centre imaju još Fina, koja na njima drži aplikacije za Hitronet i ostale servise e-Hrvatske te za banke, zatim velike kompanije poput Agrokora te u različitim veličinama svi veći telekomunikacijski operateri. Bojan Mrkobrad pojašnjava da je do sada glavni generator širenja tržišta podatkovnih centara bio razvoj telekomunikacijskog tržišta u Hrvatskoj. “Liberalizacija je dovela do pada cijena zakupljenih linija i drugih telekomunikacijskih kapaciteta što je naše usluge učinilo dostupnijima, a istodobno su se povećali zahtjevi korisnika prema kvaliteti usluga, što je dodatno otvorilo prosto za rast”, pojašnjava Mrkobrad. Dodaje da će u idućem razdoblju glavni poticaj razvoju tržišta biti računalstvo u oblacima i prodaja softvera kao usluga, odnosno nov načini prodaje i distribucije aplikacija.

IT kao komunalna usluga
Od početka ove godine u Hrvatskoj sve više proizvođača softvera razvija rješenja koja se temelje na principu računalstva u oblacima. Direktor agencije IDC Adriatics Boris Žitnik kaže da je lanjski pad ulaganja od 7% u informatizaciju tvrtki potaknuo domaće informatičare da potraže nove, inovativne modele prodaje softvera. “Budućnost informatike je u prodaji IT-a kao komunalne usluge jednako kao što se danas prodaju struja, plin i voda, a infrastruktura koja je potrebna za to su podatkovni centri”, zaključuje Žitnik.

Ulaganja

Velika očekivanja
Tvrtka Markoja je svoj podatkovni centar otvorila 2006. godine, uloživši u njega oko 300.000 eura, kaže Mrkobrad. Od tada su popunili više od 90 posto kapaciteta te su sada ušli u proširenje kapaciteta sa 160 na gotovo 400 kvadrata. Prema procjeni menadžmenta, u idućih pet godina tržište podatkovnih centara narast će dovoljno da će sadašnju vrijednost godišnjeg prometa ostvarivati na mjesečnoj razini.