Zagrebačka informatička tvrtka Citus ove je godine dobila zlatnu medalju na nacionalnoj izložbi inovatora Inovi za svoj novi softverski proizvod Conference@Net. Potom je istim proizvodom ponovila uspjeh na najvećoj svjetskoj izložbi inovacija iz informatičke industrije INPEX-u u SAD-u, boreći se u oštroj konkurenciji sa stručnjacima iz Silicijske doline, Indije i Kine. Konačno, tvrtka je uspješan niz zaokružila u rujnu potvrdom poslovne uspješnosti u upravljanju inovacijama. Treća velika ovogodišnja nagrada Citusu priznanje je za najuspješniju malu inovativnu tvrtku u sklopu prvog istraživanja Hrvatskog kvocijenta inovativnosti. Međutim, unatoč velikim uspjesima, o tvrtki Citus zna se relativno malo.

Varaždinski centar
Prema sudskom registru, Citus je osnovan u veljači 1999. i ima temeljni kapital od svega 20.000 kuna. Na njihovom webu može se doznati da imaju jedan vlastiti i prilično uspješan softverski proizvod, Protect@Work. Napravljen je po konceptu kakav danas vidimo u mobilnim aplikacijama, a koristi se za upravljanje zaštitnim sredstvima za oko 10.000 radnika zaposlenih u Hrvatskim šumama. Direktor Citusa Tomislav Bronzin poznati je domaći informatičar, posebno u Microsoftovoj zajednici. Bronzin ne samo da ima prestižnu titulu Microsoftovog profesionalca MVP-a, nego je ujedno i potpredsjednik međunarodnog udruženja .NET programera Inete za Europu. K tomu je član Microsoftovog Regional Director programa, odnosno Microsoftovog direktorskog programa u sklopu kojeg je ove godine dobio zlatnu medalju kao jedan od 15 takvih stručnjaka izvan SAD-a i jedan od njih 55 ukupno na svijetu. Citus je pak kao kompanija poznata po tome što je pokrenula i s tvrtkom Mobendo organizira Mobility Day, godišnju hrvatsku konferenciju o mobilnim IT tehnologijama koja se ove godine održala pet puta. Uz to, nosi titulu T-Mobile Solution partnera i zlatni je partner Microsofta. Tomislav Bronzin najviše se u svojem zalaganju unutar Microsoftove zajednice ponosi time što je bio savjetnik u osnivanju i prvi direktor Microsoftovog inovacijskog centra u Varaždinu. “To je sjajna priča, koja je pomogla cijeloj zajednici i otvorila nove prilike mladim ljudima koji žele svoju inovativnost isprobati u praksi. Umjesto inicijalnog postavljenog cilja da pomognemo sto tvrtki, pomogli smo njih 350, a umjesto 200 ljudi koji su trebali proći edukaciju u sklopu tih projekata, edukaciju ih je prošlo više od 1300”, kaže Bronzin. Dodaje da je danas više od 150 startup tvrtki dobilo potporu kroz Microsoft inovacijski centar u Varaždinu te da je tamo razvijeno više od 50 novih IT proizvoda. Bronzin ističe da je posebno važno to što je centar nastao tako da ne konkurira lokalnim institucijama, već da nadograđuje i ojačava i njihov rad.

Novostvorena vrijednost
“Pomogao sam u osnivanju sličnih centara u Sloveniji, Armeniji i Moldaviji, s time da radim na osnivanju sličnih u Albaniji, Makedoniji, Kosovu, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Primjerice, takav centar u Armeniji je čista kopija hrvatskog modela, inače prvog koji ima takav multidisciplinarni pristup na svijetu. Prije toga sam pomogao u kopiranju hrvatskog modela uz manje izmijene u Sloveniji. U Srbiji radim na tom projektu s tamošnjom Privrednom komorom Beograda i Niša s kojima, usput budi rečeno, odlično surađuje Hrvatska gospodarska komora i to je velika prilika za tvrtke s obje strane”, kaže Bronzin.Nastavlja da se taj projekt ovih dana nastavlja u Albaniji gdje je prije desetak dana potpisan ugovor po kojem će se tamo otvarati slični inovacijski centar. “Oni su otišli korak dalje i riješili problem koji danas imaju hrvatski inovacijski centri, iako imaju odličnu pomoć Bricra i Cranea. Kroz sporazum američke i albanske vlade novi startupi tamo imaju pristup do potencijalnih 210 milijuna dolara početnog kapitala kojima raspolaže Albanian American Development Foundation (AADF). To je zadivljujuć iznos i veliki poticaj razvoju tamošnje IT industrije”, pojašnjava Bronzin. Ističe da mu taj i drugi angažmani unutar Microsoftove zajednice otvaraju nove poslovne prilike. Citusu je lani prihod pao 3,4 posto na 2,73 milijuna kuna, a dobiti je pala na 294.159 kuna, trećinu lanjskog iznosa. “Nismo htjeli uzimati nove dodatne poslove kako bi kratkoročno povećali prihod nego smo odlučili ulagati naš vlastiti novac u razvoj novog proizvoda Conference@Net. Plodove te odluke ubiremo tek od ove godine. No, zato smo lani, kao i prethodnih godina, imali više od milijun kuna novostvorene vrijednosti”, kaže Bronzin. Na manju dobit utjecala je i amortizacija softvera od 40 posto. To je realna stopa amortizacije na softver, ali i veliki problem za proizvođače softvera koji kontinuirano moraju ulagati u razvoj bez snažne potpore banaka, posebno ne na početku.

Transfer znanja
“Logično mi je što sam na samom početku morao posuditi novac od roditelja supruge i staviti pod hipoteku stan svojih roditelja, ali mi je mnogo manje logično to što sam nedavno za mali kredit u banci, nužan da bi realizirao već unaprijed ugovorene poslove, uz garanciju u obliku cesije na višestruko veće ugovore morao jamčiti i osobnom imovinom, vrednijom od kredita”, navodi Bronzin. Međutim, nije se pokajao. Svoj prvi softverski proizvod Citus je utemeljio na dva patenta o distribuiranom informacijskom sustavu iz 2003. godine, što danas uspoređuje s ERP-om, te sustavom akvizicije podataka s mobilnog uređaja spojenog na Internet iz 2004. godine, što danas možemo usporediti s komunikacijom mobilnih aplikacija. “Prije sedam, osam godina želio sam raditi knjigovodstvene aplikacije kojima se moglo pristupati preko interneta i mobilnih uređaja. Danas je to standard, a tada je to bila inovacija do koje sam dijelom došao zahvaljujući tome što kao član Microsoftovog direktorskog programa imam pristup tehnologijama koje ta kompanija tek razvija ili planira izbaciti na tržište”, kaže Bronzin. Takav princip razvoja tvrtke ne znači da ćete odmah postati bogati već da ćete imati posao koji će kontinuirano rasti i nuditi odličnu egzistenciju vlasniku i zaposlenicima. “Vjerojatno veći novac leži u masovnoj prodaji aplikacija ili nekom sličnom poslu, ali Citusov je najveći posao prodaja konzultacija i transfer znanja kojim raspolaže naš tim visokoobrazovanih stručnjaka. To je čak isplativije od proizvodnje softvera, jedino što u tom poslu ne možete biti konkurentni ako istovremeno ne razvijate i softver”, kaže Bronzin. Kompetitivnost se ne očituje samo u programiranju nego i u organizaciji. Upravo stoga prepoznati su kao najinovativnija mala tvrtka. “Uz stalnu edukaciju, ključ je u tome da saznate kad su zaposlenici najkreativniji i da tada kao tvrtka radite na inovacijama. Važno je da naglasak stavite na poslovnu inovativnost, a da tehničko rješenje i inovacije u njemu slijede određeni poslovni cilj. Tek kad pomirite sve te stvari i zaokružite ih komercijalizacijom projekta, što je Citus uspio u slučaju Protect@Worka i Conference@Net koji su se pokazali kao uspješni proizvodi, tek tada ste stvarno uspješna inovativna tvrtka”, objašnjava Bronzin.

Veliki planovi

Dogodine sedam puta više zaposlenika
Tomislav Bronzin i Citus planiraju veliko širenje. Trenutno imaju sedam zaposlenika od kojih trojica nose titulu Microsoft Most Valuable Professionals, a svi ostali razne industrijske certifikate poput Microsoft Certified Trainera. U idućih godinu dana planiraju ih imati 20. “Sad smo spremni napraviti strukturne promjene koje mala tvrtka mora napraviti da bi mogla rasti prema srednjoj tvrtci. Već osam godina imamo certifikat ISO 9001:2008, brojne industrijske certifikate, te ekspertizu. A sad imamo priliku sve to dodatno proširiti”, zaključuje Bronzin.