Prije tri godine dogodila se prekretnica u povijesti čovječanstva. Prvi je put 50% svjetskog stanovništva živjelo u urbaniziranim područjima. Godine 2030. taj će broj narasti na 60%, a očekuje se da će do 2050. dosegnuti gotovo 70%. Zahvaljujući sve većoj gospodarskoj važnosti gradovi su pokretači razvoja budućnosti jer nude mogućnosti za posao i blagostanje, za bolju kvalitetu života. Danas 600 najvećih gradova na svijetu pokriva više od polovice globalne proizvodnje. Gradovi su produktivniji i imaju veći rast BDP-a od svjetskog prosjeka. Pa ipak, u gradovima su vidljive i negativne strane napretka: prometne gužve, divlja naselja, zagađenje, ograničen prostor, buka, a često i izravna prijetnja uzrokovana klimatskim promjenama. Val urbanizacije najizraženiji je u zemljama u razvoju.

Učenje iz iskustva
Te su zemlje u mnogočemu najmanje spremne uhvatiti se ukoštac s brzim razvojem urbanizacije. No paradoksalno je što upravo gradovi u tim zemljama kojima nedostaje ključna infrastruktura ujedno imaju jedinstvene mogućnosti. Mogu učiti iz iskustva gradova u razvijenim zemljama i nositi se s izazovima uz pomoć novih rješenja. Imaju mogućnost prijeći izravno na rješenja 21. stoljeća. Međutim, i razvijeni, odnosno “zreli” gradovi također se moraju nositi s poteškoćama; potrebno je održavati ili zamijeniti zastarjelu infrastrukturu kako bi grad učinkovito funkcionirao i stanovnicima i tvrtkama nastavio biti ugodno mjesto za stanovanje i rad. Nevjerojatno širenje urbaniziranih područja stvorilo je hitnu potrebu za ulaganjima u infrastrukturu. Gradovi moraju imati funkcionalan prometni sustav, inteligentnu logistiku, učinkovit sustav opskrbe energijom i graditeljsku tehnologiju usklađenu s okolišem. Usto, svi gradovi moraju uspostaviti ravnotežu između tri temeljna cilja: kvalitete života, gospodarske konkurentnosti i zaštite okoliša.

Atraktivno tržište
Gradovi koji uspostave takvu ravnotežu moći će se nositi s izazovima i očekivati održivu budućnost. Nudeći na jednome mjestu stručnost uz svijest o gospodarskoj važnosti gradova i činjenicu da tehnologija nudi odgovore na mnoge urbane izazove, Siemens je uspostavio sektor Infrastruktura i gradovi kako bi se više usredotočio na to atraktivno tržište i ponudio gradovima najbolje proizvode, rješenja i usluge. U smislu tehnološke ponude, organizacije i osoblja, novi sektor dorastao je tom zadatku. Pažnja menadžmenta strogo je usmjerena na gradove i njihovu infrastrukturu te se trudimo ujediniti svoju globalnu stručnost i aktivnosti kako bismo gradovima svih veličina i u svim fazama razvoja na jednome mjestu mogli pružiti individualiziranu, održivu tehnologiju. Sektor se sastoji od pet divizija: Željezničkih sustava (željeznička vozila), Mobilnosti i logistike (upravljanje prometom, prijevozom i logistikom), Niskonaponskih i srednjonaponskih sustava (rješenja za sustave opskrbe i distribucije električne energije), Naprednih mreža (inteligentne električne mreže) i Tehnologija za zgradarstvo (zaštita, automatizacija i upravljanje zgradama). Sa svojim divizijama sektor Infrastrukture i gradovi može se pohvaliti konkurentnim i sveobuhvatnim ustrojem. Siemensov program usluga za stvaranje održive infrastrukture oblikovan je da pomogne gradovima da funkcioniraju bolje još danas te da ostvare ciljeve u kreiranju održive budućnosti ispunjene blagostanjem. Tako gradovi mogu lakše pridonijeti gospodarskom rastu, smanjenju negativnih učinaka na okoliš te osiguravanju bolje kvalitete života.

Branko Lampl, direktor Divizije Mobility&Logistics Siemens Hrvatska