Tek što se ispostavilo da je razvoj softvera za mobitele među najpropulzivnijim dijelovima hrvatskog IT sektora, jedan od medijski najpopraćenijih i investicijski najprijemčivijih projekata optužen je za plagijat. Direktori zagrebačke tvrtke za razvoj mobilnog softvera Kreativne aplikacije Branimir Lukač i Domagoj Sabljo poslali su e-mail splitskom “startupu” Spotieju, u kojem navode da je njihova “ideja za aplikaciju čisti plagijat već postojeće Android i Apple aplikacije CroNightLife”. Lukač i Sabljo dodaju da se još od 18. stoljeća navodi da autorsko djelo nastaje tako da određena zamisao dobiva zamjetljiv oblik, odnosno formu. “Nažalost, ovdje se prema zakonu, a i drugoj literaturi radi o prijevarnom imitiranju tuđeg djela kao bitnom obilježju plagijata”, ističu autori CroNightLife.

Zanimljivi ulagačima
U Spotieju, koji je nedavno primio početnu investiciju od 100.000 kuna i koji zbog predstavljanja na međunarodnim sajmovima pregovara s investicijskim fondovima iz Rusije, Kine i Japana, ističu da je ta optužba neutemeljena. Ivan Burazin iz Spotieja komentira da su uvijek postojali razni pokušaji stjecanja slave na ovaj ili onaj način. “Želim naglasiti da nitko iz spomenute tvrtke nikada nije vidio kako izgleda Spotie, što ove optužbe čini krajnje neozbiljnima”, ističe Burazin te dodaje da je Spotie po arhitekturi web-servis smješten na internetu, da funkcionira kao društvena mreža i da se stoga ne može uspoređivati s mobilnom aplikacijom koja daje informacije o noćnim izlascima. Tomislav Bronzin, direktor Citusa, najuspješnije male hrvatske tvrtke u stvaranju i primjeni inovacija, ističe da se u Hrvatskoj ne mogu zaštiti ideje, algoritmi i poslovna pravila, a softver kao takav zaštićen je tek od umnožavanja. “Naime, automatski je kao autorsko djelo zaštićen kod programa koji se tretira kao knjiga i zato ga se ne smije umnažati. No ni Citus nije mogao patentirati svoje inovativne softverske proizvode, osim kao dio nekoga softversko-hardverskog rješenja ili pak kroz zaštitu imena i izgleda sučelja kao industrijskog dizajna”, pojašnjava Bronzin.

Patentni ratovi
Mladen Vukmir, stručnjak za intelektualno pravo, kaže da nije neuobičajeno da si tvrtke međusobno šalju dopise kao u ovom slučaju. “To je legitimno pravo tržišne borbe koje, primjerice, u inozemstvu vidimo kao tužbe koje Apple podiže protiv Samsunga i može, ali i ne mora značiti da je u pravu kad to radi”, kaže Vukmir. Andrej Matijević, glasnogovornik BSA, kaže da treba dublje vidjeti predmet da se vidi tko je u pravu. “Treba ipak naglasiti da autorsko pravo nije apsolutno te da se njime ne može zabraniti razvoj sličnih aplikacija jer bi to značilo da bi Facebook teoretski mogao zabraniti sve druge društvene mreže poput recimo LinkedIna”, zaključuje Matijević.

Činjenice

Ideje se ne štite
Rene Knajp, voditelj odsjeka za potporu korisnicima Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, ukazuje da se ideje i načela na kojima se zasniva bilo koji element računalnog programa, uključujući i ona na kojima se zasnivaju njegova sučelja, nisu zaštićeni autorskim pravima.

Pomoć IT izvoznicima
Goran Radić iz CISExa, udruge koja okuplja najviše domaćih softverskih izvoznika, ističe da imaju etički kodeks još od osnutka i da organiziraju stručna predavanja kako bi članovima pomogli da se nose s pitanjima autorskih prava i njihove adekvatne zaštite.