Hrvatska udruga poslodavaca – Udruga prometa kontinuirano analizira uzroke i posljedice vrlo složene i teške gospodarske situacije u djelatnosti cestovnog prijevoza putnika.

Jedan od problema koji u uvjetima pada prijevozne potražnje i smanjenja prihoda prijevoznika u javnom prijevozu dobiva na aktualnosti je svakako i djelatnost pružanja i korištenja kolodvorskih usluga na kategoriziranim autobusnim kolodvorima u Hrvatskoj. HUP – Udruga prometa angažirala je u razmatranju ove problematike i prof. dr. sc. Gordanu Štefančić s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, koja se bavi istraživanjem funkcioniranja putničkih terminala, autobusnih kolodvora i gradskog prometa te je autor aktualnog Pravilnika o kategorizaciji autobusnih kolodvora (NN 117/05 i 111/07) u smislu definiranja osnovnih i dodatnih mjerila za određivanje kategorije kolodvora. Profesorica Štefančić svojim je aktualnim zapažanjima i prijedlozima o nužnoj izmjeni postojeće zakonske regulative znatno pridonijela kvalitetnijem sagledavanju svih aspekata ove tematike i pripomogla HUP – Udruzi prometa u formiranju konačnih zaključaka o tom problemu. Pritom je jedan od glavnih ciljeva široj, stručnoj i drugoj javnosti prezentirati ovu problematiku i aktualno stanje u ovoj djelatnosti i njezin utjecaj na obavljanje, pa i na opstojnost javnoga autobusnog prijevoza i apelirati na sve nadležne državne institucije, strukovne udruge i tvrtke da se zauzmu za brže, efikasnije i kvalitetnije rješavanje.

Zajednički interes
Važeći Pravilnik o kategorizaciji autobusnih kolodvora je neadekvatan i zastario, uzevši u obzir u njemu propisane uvjete za određivanje kategorije kolodvora i njihovu aktualnost. Posebno treba naglasiti činjenicu da je na temelju navedenog pravilnika objavljen cjenik kolodvorskih usluga prema kategorijama unutar Hrvatske gospodarske komore, koji nikad nije verificiran niti donesen kao podzakonski propis, a neovisno o tome u praksi predstavlja mehanizam za određivanje cijena kolodvorskih usluga prilikom reguliranja međusobnih odnosa između kolodvora i prijevoznika. Pri dogovaranju korištenja kolodvorskih usluga prijevoznici se dovode pred gotov čin, s argumentacijom da cjenik postoji, da ga HGK mora uskladiti obavljajući svoju javnu ovlast, da ga treba ovjeriti i da je kao takav obvezujući za sve. Nadalje, treba naglasiti činjenicu da nema dobre volje kod autobusnih kolodvora u smislu razumijevanja i uvažavanja aktualne situacije u javnom linijskom prijevozu putnika koju obilježava pad prijevozne potražnje i posljedično smanjenje prihoda prijevoznika, kao ni u smislu nužnosti pregovaranja s prijevoznicima, a radi ugovaranja realnijih i primjerenijih cijena kolodvorskih usluga.

Takvo postupanje autobusnih kolodvora omogućila je zakonska odredba iz čl. 89. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, prema kojoj su prijevoznici dužni koristiti autobusni kolodvor u onim mjestima gdje on postoji. Takva obvezujuća zakonska odredba, spomenuti cjenik kolodvorskih usluga prema kategorijama i odredbe spomenutog Pravilnika o kategorizaciji autobusnih kolodvora omogućuju podizanje kategorije kolodvora uz relativno mala financijska ulaganja, a potom automatizmom i podizanje cijena kolodvorskih usluga za prijevoznike. Time su kolodvori jedini subjekt u sustavu javnoga autobusnog prijevoza koji “de facto” nema konkurenciju, posebno uzevši u obzir i činjenicu da zakonom nije propisano niti predviđeno postupanje u slučaju kada se, primjerice, u jednome mjestu izgrade i kategoriziraju dva autobusna kolodvora. Stavljanje bilo koga u povlašten položaj i na takav način pogodovanje bilo kome u sustavu javnoga autobusnog prijevoza HUP – Udruga prometa smatra potpuno neprihvatljivom praksom te drži da je stoga potrebno hitno izmijeniti Zakon o prijevozu u cestovnom prometu i Pravilnik o kategorizaciji autobusnih kolodvora, uz otvaranje mogućnosti da se cijene kolodvorskih usluga formiraju na osnovi tržišnih zakona ponude i potražnje. Zbog svega navedenog opravdano se nameće potreba hitne izmjene Pravilnika o kategorizaciji autobusnih kolodvora jer taj propis zbog izmijenjenih okolnosti ne može opstati kao podzakonski akt u postojećem obliku. U zemljama EU, čijoj uređenosti prometnog sustava težimo, terminali na kojima se obavlja prihvat i otprema autobusa i putnika u međugradskom i međunarodnom autobusnom prijevozu povezuju se s organiziranim prodajnim mjestima, čiji je jedini izvor prihoda provizija od prodanih karata. U takvome sustavu postoji zajednički interes prijevoznika i terminala u smislu povećanja broja putnika, jer to i jednima i drugima donosi veći prihod.

Izvori iz više prihoda
Suprotno tome autobusni kolodvori u Hrvatskoj ostvaruju prihode iz više izvora (osim provizije na prodane karte, još i od peronizacije, parkiranja, kolodvorskih usluga, rezervacija i sl.), koji su većinom neovisni o broju prevezenih putnika, što izravno destimulira bilo kakva nastojanja autobusnih kolodvora da kvalitetom usluge privuku putnike umjesto da ih, kao što je to sada slučaj, visokim dodatnim nametima odbijaju. HUP – Udruga prometa predlaže temeljitu reviziju Pravilnika o kategorizaciji autobusnih kolodvora kao podzakonskog akta. Pravilnikom treba propisati samo tehničke uvjete koje moraju zadovoljiti objekti na kojima se obavljaju početno-završne operacije u javnom i povremenom cestovnom prijevozu putnika. Poslovne odnose između prijevoznika i autobusnih kolodvora u tom bi slučaju bilo potrebno regulirati međusobnim ugovorima koji bi bili definirani na tržišnim principima, a prema veličini prijevozne ponude i potražnje za prijevoznim uslugama pojedinih prijevoznika, kao i ovisno o njihovoj važnosti za kolodvorsko poslovanje (obujam ostvarenog prometa, ostali oblici suradnje između prijevoznika i kolodvora i dr.). Na takav način i prijevoznici i kolodvori bi zadovoljili obostran poslovni interes. Vjerujemo da će zaključci i stavovi HUP – Udruge prometa naići na potporu svih drugih relevantnih strukovnih udruga, a nadasve na potporu resornog ministarstva mora, prometa i infrastrukture, ukazati na probleme u djelatnosti javnoga autobusnog prijevoza putnika te potaknuti njihovo uspješnije i brže rješavanje.

Saša Šolman, član Izvršnog odbora HUP–Udruge prometa