Pravila moraju biti jasna, a predloženim kaznenim zakonom ne može nas se izjednačavati s kriminalcima, poručili su poslodavci već u samom uvodu radnog ručka Udruge malih i srednjih poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem.

“Predloženim kaznenim zakonom u nama se ne vidi socijalnog partnera. Trpanje u zatvor apsolutno je neprihvatljivo”, istaknuo je predsjednik HUP-a Ivan Ergović, koji je izrazio nadu da će se prije donošenja prijedloga zakona uvažiti argumenti poslodavaca, od kojih se očekuje da zemlju izvuku iz gospodarske krize, a na leđa im se uz ionako veće ukupne troškove stavlja novi teret. Osim toga u HUP-u drže da je već u postojećim zakonskim okvirima postavljen temelj za kažnjavanje poslodavaca koji svoje radnike ne plaćaju, a postoje i mehanizmi ovrhe i stečaja te prisilnih naplata. I na kraju krajeva, mjesečno se u prosjeku ne isplati 2 do 3 posto plaća, velika većina i dalje ispunjava sve svoje obveze, čak i u vremenu najteže krize, pa poslodavci ne vide baš nikakva razloga za podizanje razine sankcija na kaznenu razinu. “Žao mi je da postoji kod poslodavaca tolika bojazan zbog prijedloga novoga kaznenog zakona, no on ne tretira poduzetnike kao kriminalce i nitko tko postupa s dobrom vjerom ne treba se bojati zatvora”, uporno je ponavljao ministar Bošnjaković. Izjavio je da su zahvati u postojeći kazneni zakon bili nužni jer je “zastario i ne odgovara vremenu u kojem živimo” i tu izjavu pokušao obrazložiti time da danas više nemamo plansku privredu nego tržištu ekonomiju. Inače, stari, tj. važeći zakon donesen je 1997. pa poslodavcima nije bilo jasno o kakvoj to planskoj privredi u vrijeme donošenja zakona ministar govori. No prema njegovu mišljenju oko svega se podigla prevelika buka. Ministar je stoga uvjeravao poslodavce da nijedan poslodavac neće ići u zatvor zbog neisplate plaće, osim u slučaju “ako ima sredstava, ali namjerno ne isplaćuje plaće”. Što je to opravdani, a što neopravdani razlog za neisplatu plaće i uplatu doprinosa, kako to kaže najnoviji prijedlog teksta Kaznenog zakona, i tko će to i kako određivati, ministar nije uspio objasniti. Poslodavce je uvjeravao da će novi zakon biti samo precizniji, nikako stroži. Poslodavci se s tim nisu složili jer prijedlog teksta, smatraju, izuzetno je neprecizan i nedorečen, a zatvorske kazne apsolutno neprimjerene.

Nužne promjene
Upravo u nepreciznoj definiciji tko i u kojim slučajevima namjerno ili nenamjerno kasni s plaćanjem poslodavci su ukazivali i na najveću manjkavost i zabrinutost prijedlogom zakona. “Zar ćemo biti prepušteni simpatijama sudaca”, pitali su ministra, no bez odgovora. No ministar Bošnjaković pokušavao je uporno dati do znanja kako su promjene u zakonu bile nužne ne zbog podilaženja sindikatima uoči izbora, kako to prebacuju gospodarstvenici, niti zbog zatvaranja poglavlja 23. s Europskom unijom, već zbog davanja poruke svima koji se neodgovorno ponašaju da država neće tolerirati namjernu neisplatu plaća. Isticao je i slučajeve da neki poduzetnici gase poslovanje i otvaraju brojne nove tvrtke samo kako bi izbjegli odgovornost. “Nisu problem svi poslodavci. No ako je netko imao novca, ali nije uplatio plaće, već je za vlastiti luksuz kupio, primjerice, novi automobil, to ćemo sankcionirati”, objašnjavao je. “Daje li se takvim prijedlogom prioritet u plaćanju radnicima, pred državom i bankom ili dobavljačima”, pitao je Ivan Miloloža, a iz redova poslodavaca čula se i inicijativa za donošenjem zakona o zaštiti poslodavaca jer su i sami nezaštićeni od neplaćanja.

Rigorozne sankcije
Ministra se iz poslodavačkih redova upitalo i tko će u zatvor u slučaju državnih tvrtki koje radnicima ne isplaćuju plaće, ali odgovor od Bošnjakovića na to nisu dobili. Poslodavci su negodovali i zbog toga što se ovako rigorozone i nedefinirane sankcije ne koriste u zemljama EU. Ministar je pojašnjavao da su u izradi prijedloga sudjelovali renominirani stručnjaci iz Hrvatske te da su uvaženi i prijedlozi HUP-a, a o svemu će se još razgovarati prije donošenja, na Gospodarskom socijalnom vijeću. Ministar je najavio da će od početka iduće godine krenuti novi institut ovrhe koji će rasteretiti sudove jer će predmeti dolaziti zasebnoj organizaciji javnih ovršitelja. Taj je institut osmišljen prema uzoru devetnaest zemalja Europske unije, koje su implementirale takvo rješenje, a uskoro bi trebali početi ispiti za javne ovršitelje.