Hrvatska je jedna od 80 zemalja u svijetu s minskim problemom koja je među prvima 1997. godine ratificirala Konvenciju o zabrani upotrebe, skladištenja i prijevoza protupješačkih mina i razminiranju (Ottawska konvencija). Hrvatska se obvezala da će do 2009. ispoštovati odredbe konvencije. No zbog velikog broja mina i nedostatka novca Hrvatska je zajedno s još 13 zemalja kojima je istjecao rok za provedbu zatražila produženje roka za još deset godina, što je danas gotovo nemoguće završiti, kaže Kavran.

Zašto treba toliko dugo da se minirana područja očiste od mina? Je li problem u novcu ili manjku političke volje?
Hrvatska je uspjela uvesti jedan od najkvalitetnijih i najcjenjenijih sustava razminiranja u svijetu koji ima dovoljno ljudskih i tehničkih resursa za izvršenje zadataka iz nacionalnog programa protuminskih djelovanja koji je usvojio Sabor. Međutim, dokumenti i praksa su u velikom raskoraku. U 2011. bi trebalo razminirati 36 km? po nacionalnom programu, a ima novaca samo za 25 km?, a i to je za 7 km? manje nego 2010. godine. Takva situacija konkretno znači da će kompletan sustav razminiranja stati u kolovozu, tvrtke će ostati bez posla, djelatnici bez plaća, a napominjem da je u velikom postotku riječ o hrvatskim braniteljima koji rade težak i opasan posao. Situacija je izrazito teška i bez dodatnih sto milijuna kuna, sustav će biti u kolapsu. Smatram da politika nije prepoznala razminiranje kao investicijski projekt, nego ga tretira kao trošak, što je potpuno pogrešno.

Koliko minirana područja utječu na gospodarski oporavak Hrvatske?
Minski problem najveći negativni utjecaj stvara u području poljoprivrede gdje se procjenjuje da je gubitak zbog neobrađivanja poljoprivrednog područja 50 milijuna eura godišnje. Osim toga riječ je o najkvalitetnijoj zemlji koja 20 godina nije obrađivana i idealna je za ekološku proizvodnju. Isto tako u području šuma ne može se do stabala vrijednih 160 milijuna eura, a drvo propada. Također je problem u turizmu, pri čemu je turistička područja Velebita, Dinare, otoke i ostalo nemoguće koristiti za potrebe turizma.

Kolika je cijena razminiranja jednoga četvornog metra? Koliko je to isplativo?
Prosječna cijena razminiranja u 2010. bila je 7,76 kn/m?, što je jedna od najnižih cijena u svijetu s obzirom na konfiguraciju terena. No problem nedostatka posla tjera tvrtke da nude poslove i ispod 3,00 kn/m?, što je elementarna nepogoda.

Koji su najveći problemi s kojima se te tvrtke susreću?
Tvrtke su podešavale kapacitet prema nacionalnom programu i on je danas adekvatan za provođenje. Međutim, zbog nedostatka novaca ti kapaciteti se koriste na razini od 65 do 70 posto i tvrtke stalno imaju prekid radova, što izaziva gubitke i dovodi ih u vrlo tešku gospodarsku situaciju. Smatram da Hrvatska mora prepoznati razminiranje kao gospodarski, sigurnosni i ekološki problem te razmišljati kako je to učinila Njemačka nakon Drugoga svjetskog rata kada su prioriteti bili smještaj i prehrana stanovništva te razminiranje. Samo promjenom razmišljanja koje se mora dogoditi vrlo brzo, tj. u roku od 30 dana jer će inače doći do urušavanja sustava, Hrvatska se može riješiti tog zla u idućih 10-15 godina.

Poražavajuće brojke

Do sada je u Hrvatskoj razminirano 350 km2.
Ostalo je za razminiranje 800 km? koje se prema strukturi dijeli na:
Kuće, okućnice i infrastrukturne objekte – 0,2%
Poljoprivredna zemljišta – 26%
Šume – 61%
Krš i makiju – 12%
Ostalo – 0,8%
Trenutno je još 12 županija u minski sumnjivom području, a najugroženije su Ličko-senjska, Osječko-baranjska i Sisačko-moslavačka. Procijenjena vrijednost razminiranja tih područja je oko četiri milijarde kuna. U Hrvatskoj oko 900.000 stanovnika živi okruženi minama.

Kibernetski napadi

Kibernetički napadi ne biraju metu – birajte zaštitu na vrijeme

Regulatorni okvir

Podaci kao temelj povjerenja: zašto je upravljanje podacima postalo strateško pitanje za banke