Bogati prirodni resursi nafte i plina te hidroenergija glavni su pokretači gospodarstva Kraljevine Norveške i osnovni su čimbenik njenog bogatstva. Čak polovica od 4,7 milijuna stanovnika ove skandinavske zemlje stalno je zaposlena, što uz velika prirodna bogatstva i pozitivne društvene uvjete omogućava visoki socijalni standard. Norveško gospodarstvo kombinacija je slobodne, tržišne ekonomije i ekonomije pod nadzorom Vlade. Naime, obilježava ga veliki udio javnog i državnog vlasništva u industriji, financijama te u području energetike, infrastrukture i zdravstva. Osim nafte i plina, u toj je zemlji razvijena i brodogradnja, dok industrijski inžinjering i elektronička proizvodnja poslijednjih godina pokazuju snažan rast. Učinkovita ekonomska politika pogodna je za pokretanje poslova, ali i za samo poslovanje pa stoga predstavlja dobar temelj za daljnji gospodarski napredak te zemlje. S obzirom na stabilno poslovno okruženje koje pruža, dobro organizirano tržište i kvalitetne javne institucije, rizik poslovanja na norveškom tržištu ne prelazi okvire uobičajenog poslovnog rizika.

Relevantni zakoni
Kraljevina Norveška nema poseban zakon koji regulira vanjsko-trgovinsko poslovanje, ali su na snazi Zakon za kontrolu izvoza strateških roba, usluga i tehnologija, kao i zakon kojim se regulira izvoz ribe. Kao članica EFTA-e, Norveška je potpisala bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini s trećim zemljama. Kada je riječ o gospodarskim odnosima između Hrvatske i Norveške, proteklih godina bilježi se kontinuirani rast međudržavne trgovine između te dvije zemlje. Primjerice, vrijednost izvoza Hrvatske u Norvešku 2008. iznosila je 20.792.800 eura, dok je vrijednost uvoza iznosila 56.833.400 eura. Norveško tržište u potpunosti se otvorilo za uvoz hrvatskih industrijskih proizvoda 2001. godine, kada je Hrvatska potpisala Sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama EFTA-e. Također, od 2002. provodi se Ugovor o liberalizaciji trgovine poljoprivrednim proizvodima između Hrvatske i Norveške.

Izvoz bez carine
Hrvatske tvrtke u Norvešku najčešće izvoze montažne zgrade, brodove, mehaničke uređaje i konstrukcije te proizvode od kovina. Najvidljivi pomaci u suradnji očituju se u turizmu. Naime, uspostavljanjem niskotarifnih avionskih linija na relacijima između hrvatskih i norveških gradova omogućen je dolazak sve većeg broja norveških turista u Hrvatsku. S druge strane, norveški investitori pokazuju velik interes za ulaganjem u brodogradnju, telekomunikacije, poljoprivredu, kemijsku industriju i turizam, s osobitim naglaskom na zdravstveni turizam. Također, potencijal za suradnju između dvije zemlje postoji i na području energetike, marikulture, kao i drvne industrije.No unatoč dobrom potencijalu za još kvalitetniju suradnju, broj norveških tvrtki prisutnih u Hrvatskoj je mali. Jedan od razloga su stroge zakonske mjere kojima podliježe uvoz u Norvešku. Primjerice, postoji niz ograničenja vezanih uz državnu sigurnost, sigurnost hrane, zdravlje, životnu sredinu ili pak očuvanje zdravlja životinja i biljaka. Za svaku vrstu robe koja podliježe ograničenjima, potrebno je dobiti dozvolu nadležnih vlasti. Norveška stoga nudi mogućnost privremenog uvoza, pa se na taj način može uvesti više vrsta robe, i to bez plaćanja carine. Kada je riječ o carinskom sustavu te zemlje, zakon sadrži odredbe o carinskoj kontroli, carinskom postupku obrade, carinskom prometu, isporuci robe te carinskom skladištu. Carinska tarifa, koja omogućava klasifikaciju i izračun tarifa za sve vrsta robe, izrađena je u skladu s tzv. HS-konvencijom, odnosno Konvencijom harmoniziranog sustava za opis i kodiranje robe.