Nesređene zemljišne knjige jedan su od najčešćih razloga zašto investitori odustaju od ulaganja u Hrvatsku, kaže Marinela Mostić, direktorica KPMG-a u Zagrebu. O tome što se može učiniti u vezi s lakšom realizacijom stranih investicija u našoj zemlji bit će govora u petak na REXPO-u, na panelu “Strani investitori – iskustva i očekivanja”.

“U posljednjih desetak godina vidim pozitivan pomak, no dinamika je prespora. Krajnji rok za sređivanje zemljišnih knjiga za nekretnine koje su bile društveno vlasništvo prije 1. siječnja 1997. već je nekoliko puta pomican. Tako je rok bio 2001. pa je pomaknut na 2007. i 2010., a sada se govori o 2015. kao krajnjem roku. Investitori ne mogu pristati da sada ulože novac u projekt, a tek za nekoliko godina saznaju hoće li zemljište na kojem se gradi tada pripasti njima”, kaže Mostić, inače poslovna žena s višegodišnjim iskustvom u Kanadi i Velikoj Britaniji. Kriza je dodatno smanjila investicije u Hrvatsku jer ulagači žele još više minimalizirati rizik za svoje projekte. Pravna nesigurnost je još jedna od velikih prepreka za snažniji dotok stranoga kapitala u našu zemlju. Kao primjer se navode sudski sporovi od gotovo godinu dana za beznačajne stvari, poput onih da je u nekom dokumentu napisano krivo slovo u imenu nekog vlasnika zemljišta ili drugih nekretnina. Nastavno na nesređene zemljišne knjige dolaze i problemi s urbanističkim planovima. Naime, za dobru većinu projekta potrebne su opsežne i skupe pripremne radnje i studije. No rijetko je tko spreman izgubiti vrijeme i novac ako zapravo nije siguran može li se to za što je potrebna studija uopće realizirati jer se urbanistički planovi ili ne donose ili pak stalno mijenjaju. Kao veliku zamjerku investitori navode neadekvatnu infrastrukturu te to što realizacija investicije uvelike ovisi o samovolji lokalnih čelnika. Pitanje boravka i zapošljavanja stranaca također je problem koji se često potencira, a očekuje se da će on ulaskom naše zemlje u EU biti puno manji.