Premda plinovod Južni tok dugo vremena za hrvatsku vlast nije predstavljao prioritet, susretom hrvatske premijerke Jadranke Kosor s ruskim kolegom Vladimirom Putinom sudjelovanje u projektu ponovno je aktualizirano. “Ruski” Južni tok za politički vrh nije bio prioritet, s obzirom da je prednost imao Nabucco, plinovod Europske unije.

Ispitivanja Gazproma
Krešimir Cerovec iz Ministarstva gospodarstva pojašnjava da je Hrvatska zainteresirana za Južni tok što je pokazala u kontaktima s ruskim institucijama, pa i samim Gazpromom. “Rusi su nam u lipnju, pa i kasnije, uputili više pitanja vezanih za tehničko-tehnološke i ekonomske detalje potencijalne trase pllinovoda i hrvatskog tržišta plina. Prema mojim saznanjima, do kraja rujna iduće godine bi trebala biti objavljena njihova studija o tome” kazao je Cerovec. U Ministarstvu gospodarstva naglašavaju da se trenutno više radi na plinovodu koji bi spojio hrvatski i mađarski plinski potencijal koji bi osigurao stalnu opskrbu plinom. Konzultant i bivši ministar i direktor Ine Davor Štern kaže da Hrvatska nema alternativu Južnom toku. “Ovo što se radi s Mađarskom je regionalni projekt i ne može se uspoređivati s Južnim tokom koji bi riješio problem plina u Hrvatskoj na duže vrijeme. Interes da Južni tok ide preko Mađarske, što je neprirodno, umjesto preko Hrvatske, imaju Mađari, odnosno Mol koji je vlasnik Ine”, kazao je Štern. Usprkos tome što se do sada malo s hrvatske strane napravilo po pitanju pristupa Južnom toku, Štern smatra da još uvijek nije prekasno. No, istodobno ističe da će sve ovisiti o ljudima koje će Vlada imenovati u pregovarački tim. Cerovec smatra da je trenutno za Hrvatsku važniji Sjeverni tok, ispod Baltika, koji će ubrzo biti pušten u rad te time osloboditi kapacitete plinovoda preko Ukrajine.

Odgoda ulaska u EU
Igor Dekanić, profesor zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, smatra da Hrvatska do sada nije bila uključena u Južni tok jer se inzistiralo na uključivanju u energetske projekte koje je podržavala EU. “Kako se u EU do sada puno govorilo o projektu Nabucco, odnosno dovođenju iranskog plina i plina srednjoazijskih zemalja preko Turske do Europe, za koje su potpisane i deklaracije vlada sudionika, ali za koje još nisu osigurana ni sredstva niti geopolitička privola. Stoga je Hrvatska izbjegavala izravno službeno izjašnjenje o Južnom toku, iako je taj projekt predložen nakon potpisivanja Pisma namjere o njegovoj izgradnji”, kaže Dekanić. U Hrvatskoj je veći dio stručnih krugova, navodi Dekanić, podržavao realizaciju tog projekta, dok se dio javnosti izbjegavao izjasniti bojeći se jačanja veza sa Srbijom i Republikom Srpskom. To bi pogotovo došlo do izražaja ako bi dio Južnog toka preko Srbije, BiH, Hrvatske i Mađarske išao prema Austriji i dalje prema sjevernoj Italiji. Dekanić smatra da je sada ponovno aktualiziran Južni tok nakon ovogodišnje plinske krize. “Ne može se sa sigurnošću tvrditi, ali se može pretpostaviti, da je hrvatskom zagrijavanju prethodilo shvaćanje da uključivanje Hrvatske u EU neće uslijediti tako brzo kako se donedavno mislilo”, kaže Igor Dekanić.

Pregovori

Slovenija u Južnom toku
Razgovori o prolasku Južnog toka kroz Sloveniju završit će do kraja mjeseca, rekao je slovenski ministar ekonomije Matej Lahovnik.

Miler u Ljubljani
Predviđeni su novi pregovori sredinom rujna, a do kraja tjedna u Sloveniju će doći ruski ministar energetike Sergej Šmatko i direktor Gazproma Aleksej Miler.