Tri hrvatska poduzetnika i općina Tisno osnovali su zajedničku tvrtku Marina – Luke Tisno koja će se natjecati za koncesiju za marinu u uvali Luke u Tisnom. Investicija je vrijedna između pet i šest milijuna eura. Uz općinu Tisno tvrtku Marina – Luke Tisno osnovali su zagrebački poduzetnik Tome Lučić, Slavio Skočić, vlasnik hotela u Vodicama, i Dane Slamić, vlasnik čartera iz Tisnoga.

Ekološki standardi
Tri privatna partnera imaju po 30 posto udjela u zajedničkoj tvrtki, dok općina Tisno ima 10 posto. “Tvrtka je otvorena i za nove partnere. Osnovna namjera zajedničke tvrtke je bila da pokažemo da i mi u Tisnom imamo tvrtku koja se može natjecati za koncesiju za marinu, a ne da nam ih stranci grade”, pojasnio je načelnik općine Tisno Joso Stegić. Dodaje da natječaj za koncesiju očekuju uskoro, a radovi će početi odmah nakon dobivanja koncesije. Buduća marina imat će 205 vezova u moru, apartmane, trgovine, ugostiteljske objekte, dizalice, servise te suhi dok s pratećim sadržajima. Dovršetak gradnje marine predviđen je za iduću godinu, dok će apartmansko naselje, trgovine i ugostiteljski objekti biti dovršeni do 2010. godine. Marina će se graditi prema svim ekološkim standardima. Prema prostornom planu općine Tisno, uz luku nautičkog turizma u uvali Luka planira se maritimni zahvat na otočnom dijelu radi zaštite od vjetra za postojeću obalu i luku kao i gradnja sportskih luka. Planirana luka nautičkog turizma u Tisnome koristit će se većim dijelom za komercijalne vezove marine, a dio zapadne obale planira se za potrebe stanovnika (sportska luka) i podizanje urbane razine toga dijela naselja Tisno. Na otoku Murteru postoje dvije marine – ACI marina u Jezerima izgrađena na nasutom dijelu pomorskog dobra, a marina u Betini je realizirana tako da je dio izgrađen uz brodogradilište. Prostornim planom Šibensko-kninske županije predviđena je gradnja ukupno pet marina: u općini Tisno, u općini Brodarica te tri u Šibeniku tako da će županija imati ukupno 5000 vezova u moru.

Nautički turizam
Prema usvojenom master planu razvoja turizma, cilj je Šibensko-kninsku županiju pozicionirati kao destinaciju s ljetnom sezonom trajanja od šest do osam mjeseci. Težište ponude su kupanje, priroda i raznolikost krajolika, dalmatinska kultura i hrvatska povijest, sportsko-rekreacijske aktivnosti u prirodi, fitness-wellness, doživljaji i zabava. U nautičkom turizmu Hrvatska želi preuzeti vodeći položaj na cijelom Sredozemlju. Za to će trebati, kako kažu stručnjaci, naglasak staviti na prirodu i nautiku kao istaknute čimbenike imidža.

Nautičari najbolji potrošači

Nautički turizam u Hrvatskoj ostvaruje deset posto svih turističkih prihoda te ima 6,5 posto ukupnih turističkih smještajnih kapaciteta. Studija TOMAS iz 2007., o razvoju nautičkog turizma u Hrvatskoj koju je od Instituta za turizam naručilo Ministarstvo turizma, pokazala je da su nautički turisti veće platežne moći od ostalih. Prosječna mjesečna primanja kućanstva nautičara koji dolaze na Jadran su 3,5 tisuće eura, a u prosjeku nautičar u Hrvatskoj provede 14 dana godišnje. Dnevno potroši u prosjeku 100 eura ako je stigao sa svojim plovilom, a ako iznajmljuje plovilo potroši dodatnih 70 eura. Usporedbe radi, ostali turisti koji su prošle godine posjetili Hrvatsku prosječno su dnevno trošili 55,48 eura.