EN DE

Josipu Radeljaku propalo preuzimanje BBS-a?

Autor: Ivor Fuka
27. prosinac 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Za 16. ožujka zagrebački Trgovački sud zakazao je ročište vjerovnika na kojem će se odlučivati o sudbini propalog BBS-a i golemom dugu

Za nepuna tri mjeseca na Trgovačkom sudu u Zagrebu trebalo bi se naći poveće društvo kako bi nazočilo ročištu vjerovnika u slučaju posrnule tvrtke BBS. Po svemu sudeći tražbine vjerovnika bit će goleme jer je žiro-račun BBS-a već blokiran za iznos od čak 64,6 milijuna kuna, a blokada traje neprestano više od 800 dana. Stečajni postupak nad tvrtkom otvoren je prije deset dana, a u tijeku je rok u kojem vjerovnici moraju prijaviti potraživanja.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Nisu pomogle ni subvencije
Time bi mogao biti osujećen plan Josipa Radeljaka, kako smo pisali, da putem talijanske tvrtke tvrtke Sky Plastic International preuzme BBS. Ta će opcija sada ovisiti isključivo o odluci vjerovnika. Tvrtka BBS bila je registrirana za gospodarenje otpadom, djelatnosti sanacije okoliša te reciklažu nemetalnih ostataka i otpadaka, a izgradila je prvu hrvatsku tvornica za oporabu PET ambalaže, smještenu u mjestu Podrute nedaleko od Novog Marofa. Iza tvrtke stoji Barbara Bešenić, nekadašnja saborska zastupnica HDZ-a, koju su mediji titulirali kao hrvatsku “kraljicu ambalaže”, a predsjednik Uprave bio je njezin sin Krunoslav Bešenić. U pogon je investirano oko 12,7 milijuna eura, uz najveće sudjelovanje Hypo banke i Hrvatskog fonda za razvoj i zapošljavanje (FRZ). Upravo je FRZ predložio otvaranje stečaja mašući dokumentom iz kojeg je vidljivo kako mu BBS duguje 14,3 mil. kuna. Riječ je o kreditu koji je FRZ omogućio poduzetnici, no koji nije vraćen. Zanimljivo je da je i sama Bešenić sudjelovala u investiciji s tri milijuna eura, ali zapravo nije riječ o gotovinskom ulaganju, već je navodno na taj iznos procijenjeno njezino tehničko znanje i intelektualne usluge uložene u projekt. No u konačnici je projekt propao, a s prvim poteškoćama vlasnica je medijima za sve okrivljavala recesiju, žaleći se na izostanak pomoći države unatoč tome što je država njezinoj tvrtki osigurala brojne povlastice kao što su, primjerice, plaćanje subvencioniranih kamata banci ili subvencioniranje sirovine. Jedan od većih vjerovnika BBS-a je i Varaždinska biskupija koja je dokapitalizirala tvrtku sa 18 milijuna kuna koji su trebali poslužiti za obnovu znamenitog samostana u Lepoglavi. Inače, Bešenić je članica ekonomskog vijeća u varaždinskoj župi pa je na toj osnovi i sklopljen taj “posao”.

Za nepuna tri mjeseca na Trgovačkom sudu u Zagrebu trebalo bi se naći poveće društvo kako bi nazočilo ročištu vjerovnika u slučaju posrnule tvrtke BBS. Po svemu sudeći tražbine vjerovnika bit će goleme jer je žiro-račun BBS-a već blokiran za iznos od čak 64,6 milijuna kuna, a blokada traje neprestano više od 800 dana. Stečajni postupak nad tvrtkom otvoren je prije deset dana, a u tijeku je rok u kojem vjerovnici moraju prijaviti potraživanja.

Nisu pomogle ni subvencije
Time bi mogao biti osujećen plan Josipa Radeljaka, kako smo pisali, da putem talijanske tvrtke tvrtke Sky Plastic International preuzme BBS. Ta će opcija sada ovisiti isključivo o odluci vjerovnika. Tvrtka BBS bila je registrirana za gospodarenje otpadom, djelatnosti sanacije okoliša te reciklažu nemetalnih ostataka i otpadaka, a izgradila je prvu hrvatsku tvornica za oporabu PET ambalaže, smještenu u mjestu Podrute nedaleko od Novog Marofa. Iza tvrtke stoji Barbara Bešenić, nekadašnja saborska zastupnica HDZ-a, koju su mediji titulirali kao hrvatsku “kraljicu ambalaže”, a predsjednik Uprave bio je njezin sin Krunoslav Bešenić. U pogon je investirano oko 12,7 milijuna eura, uz najveće sudjelovanje Hypo banke i Hrvatskog fonda za razvoj i zapošljavanje (FRZ). Upravo je FRZ predložio otvaranje stečaja mašući dokumentom iz kojeg je vidljivo kako mu BBS duguje 14,3 mil. kuna. Riječ je o kreditu koji je FRZ omogućio poduzetnici, no koji nije vraćen. Zanimljivo je da je i sama Bešenić sudjelovala u investiciji s tri milijuna eura, ali zapravo nije riječ o gotovinskom ulaganju, već je navodno na taj iznos procijenjeno njezino tehničko znanje i intelektualne usluge uložene u projekt. No u konačnici je projekt propao, a s prvim poteškoćama vlasnica je medijima za sve okrivljavala recesiju, žaleći se na izostanak pomoći države unatoč tome što je država njezinoj tvrtki osigurala brojne povlastice kao što su, primjerice, plaćanje subvencioniranih kamata banci ili subvencioniranje sirovine. Jedan od većih vjerovnika BBS-a je i Varaždinska biskupija koja je dokapitalizirala tvrtku sa 18 milijuna kuna koji su trebali poslužiti za obnovu znamenitog samostana u Lepoglavi. Inače, Bešenić je članica ekonomskog vijeća u varaždinskoj župi pa je na toj osnovi i sklopljen taj “posao”.

Velika potraživanja
Mediji su navodili i kako se poduzetnicu istražuje zbog utaje 3700 tona ambalaže, čime je oštetila državu za više od 80 mil. kuna. Vjeruje se da imovina BBS-a neće ni izbliza pokriti sva dugovanja, a za sada je privremeni stečajni upravitelj utvrdio da će imovina pokriti troškove stečaja. Proizvodnja je prekinuta, ali radni odnosi sa 150 zaposlenih još nisu.

Autor: Ivor Fuka
27. prosinac 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close