Niveta iz Osijeka jedini je proizvođač četaka u Hrvatskoj, a otkako je PZ Osatina izašla iz posla s metlama, ostali su i jedina tvornica koja proizvodi sirkove metle. Unatoč sve većoj konkurenciji iz uvoza, osobito Kine, rastu cijena sirovina i energenata te padu maloprodaje u prošloj godini ostvarili su 25,1 milijun kuna ukupnog prihoda, što je u odnosu na 2010. povećanje od 1,8 posto. U pogonu rade 93 djelatnika koji proizvode asortiman od 420 različitih proizvoda. U posljednje dvije godine Niveta je promijenila vodstvo tvrtke i unatoč sve težim uvjetima za proizvođače polako priprema teren za iskorak na izvozna tržišta s dva svoja konkurentna proizvoda.

Obiteljska tvrtka
Najveći prihod u posljednjih dvadeset godina ostvaren je 2008. kad je iznosio 26 milijuna kuna. Na čelu Nivete tada je bio Željko Bačelić, većinski vlasnik u iznosu od 62 posto. Stotinjak ostalih dioničara bili su radnici Nivete. U to je vrijeme Bačalićev sin Dalibor diplomirao marketinški menadžment na Ekonomskom fakultetu u Osijeku i zaposlio se u Ini. Počeo je u Osijeku, ali je, kada je Inu preuzeo Mol, napredovao na poziciju stručnjaka za ekonomske poslove u uredu izvršnog direktora u Zagrebu. To je, kaže Dalibor, u Ini najviša pozicija za ekonomista, a da nije izvršna. Mjesec dana nakon što se Dalibor preselio u Zagreb, otac Željko tragično je preminuo od posljedica moždanog udara. “Dok sam studirao, nisam ni praksu odradio u očevoj firmi. Razmišljao sam što učiniti jer nekoliko mjeseci nisam mogao preuzeti tvrtku zbog odredbi statuta. Nastavio sam raditi u Ini i istodobno polako unosio promjene u Nivetu”, kaže Bačelić, koji je predsjednik Uprave postao u prosincu 2010. I njegova sestra Tihana pridružila se obiteljskoj tvrtki preuzevši dužnost predsjednice Nadzornog odbora. Njih dvoje zajedno drže 62 posto dionica Nivete, tvornice koja se može pohvaliti sa 90 godina dugom tradicijom neprekinute proizvodnje. Niveta ima tehnologiju za štancanje (usađivanje vlakna u držač četke), za lijevanje plastike, izradu kistova, obradu metala i tehnologiju za obradu drveta smještenu u pogonu u Habjanovcima, 20 kilometara od Osijeka. No sve je to relativno stara tehnologija koja zahtijeva puno manualnog rada. “Osim što se teško borimo s velikim proizvođačima iz Europe i Kine, ne možemo konkurirati ni proizvođačima iz Srbije jer su tamo niži troškovi rada. Nismo ulagali u tehnologiju jer velike serije na ovako malom tržištu nisu moguće, a za izvoz nismo konkurentni”, kaže Bačelić. “Cijene sirovina brzo rastu tako da je sve teže ostati konkurentan. Smatram da teza da ćemo spuštanjem tečaja postati konkurentniji nije točna jer je toliko industrije ugašeno da većinu sirovina i ne možemo kupiti u Hrvatskoj. Gotovo sve uvozimo i plaćamo u stranoj valuti.”

Samo drvo iz Hrvatske
Naime, granulate od kojih proizvode plastične dijelove za razne proizvode uvoze iz Kine, a njihova cijena ovisi o cijeni nafte. Iz Kine uvoze i mikrovlakna, kao i dlaku za četke. Iglice za četke za kosu uvoze pak iz Italije. U Hrvatskoj nabavljaju jedino drvo. Čak 85 posto ukupne proizvodnje Niveta prodaje na hrvatskom tržištu, a 15 posto izvozi najvećim dijelom u BiH, zatim Sloveniju, Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju, Srbiju i Nizozemsku. Na hrvatskom tržištu Niveta proda više od 300.000 komada kistova godišnje. Bačelić ističe kako postoje kistovi s nekoliko klasa dlake prema kvaliteti te da Niveta radi samo s najkvalitetnijom dlakom. Partviša svih tipova prodaju više od 100.000 komada godišnje, u istoj količini i sirkovih metli, četaka za ruke više od 50.000 komada te ribalica više od 40.000 komada godišnje. “Domaćinstvo nas drži jer je tu stabilna potražnja. Za taj dio tržišta zaista imamo široku ponudu pa između ostalog i spužve, mrežice i razne vrste krpa za čišćenje, plastične čaše, posude za hladnjak, četke za boce, razne vrste brisača poda, pajalice, kutije za kruh, drvene kuhače, valjke za tijesto”, nabraja Bačelić. Petina proizvodnje namijenjena je građevinskoj industriji. “Proizvodimo čelične, mesingane i četke za dimnjake, rotacione četke, profesionalne špahtle, zidarske grabilice i gletalice, a po narudžbi radimo i četke za posebne namjene. Primjerice, radili smo četke za ulazna kružna vrata za trgovačke centre, sagove i slično, a kako imamo tehnologiju za blistiranje vlastitih četki i češljeva, uslužno pakiramo olovke u blister folije za TOZ.” Nivetini proizvodi nalaze se na policama u Pevecu, Konzumu, Metrou, Sparu, Mercatoru i Kauflandu.

Partviš za izvoz
“S obzirom na rastuću konkurenciju iz uvoza te kinesku robu, istražujemo tržište, posjećujemo sajmove i pripremamo se za ulazak u EU. Srećom nismo toliko ovisni o tržištima Cefte, no imamo svega nekoliko proizvoda koji bi prolazili na zapadnom tržištu”, kaže Bačelić. Nivetin tim u fazi je rebrendiranja dječje ljuljačke koja je cijela napravljena od prirodnih materijala, najvećim dijelom drveta te je obojena ekološkom bojom. Bačelić kaže da kvalitetom, ali i cijenom konkurira najvećem konkurentu, kineskim dječjim ljuljačkama. Nedavno su redizajnirali pakiranje i uskoro će krenuti po sajmovima u potrazi za partnerima za izvozna tržišta. U izvoz namjeravaju plasirati i svoj najkvalitetniji partviš. Bačelić ističe da je biorazgradiv jer je cijeli od drveta i dlake te nema nimalo plastike i sintetskih materijala, a drvo je lakirano vodenim lakom. Osim što su ostali jedina tvornica četaka i sirkovih metli u Hrvatskoj, Niveta je ostala i jedina proizvodna tvrtka u Ulici jablanova u industrijskoj zoni na zapadnom izlasku iz Osijeka. Svi ostali trguju.

Ljudski faktor

Jednu metlu radi šest do osam radnika
“U konačnoj cijeni mnogih naših proizvoda oko 40 posto otpada na ljudski rad. Primjerice, proizvodnja metle traži angažman šest do osam ljudi, a svaki radnik radi jednu etapu proizvodnje. Trošak rada je presudan. Plin je poskupio, gorivo stalno poskupljuje, PDV je otišao gore, trgovina na malo je pala sedam posto, tržište traži sve niže cijene tako da u ovakvoj situaciji na prihodovnoj strani ne možemo napraviti puno. Ostaje nam jedino rezati troškove. Trošak osoblja u ukupnim rashodima nam je veći od 20 posto, a ne bi trebao biti viši od 15 posto. To je naš cilj. Prošle smo godine smanjili trošak rada za 18 posto, a nismo radili grublje rezove. Da to nismo napravili, bili bismo u puno težoj situaciji”, ozbiljna lica objašnjava 30-godišnji Bačelić.