Problemi s nelikvidnošću i naplatom potraživanja ne prestaju pogađati gospodarstvo, a najviše su na udaru, i nakon mjera koje je u proteklom razdoblju država poduzimala na smanjenju razmjera neplaćanja, mali i srednji poduzetnici. Na to ukazuju svi statistički podaci, pa i detaljnija analiza podataka iz liste najpouzdanijih partnera prema Altmanovu modelu Z’score iz koje je vidljivo da se dodatno rasteglo vrijeme naplate. A i sami poduzetnici upozoravaju da je njihova kategorija i dalje u statusu zadnjega u lancu plaćanja.

Problemi i sankcije
Primjerice, nakon Vladina naloga javnim i državnim poduzećima, što se smatralo jednim od generatora nelikvidnosti, da skrate rokove plaćanja, velike privatne tvrtke kojima je izvršeno plaćanje nisu promptno nastavile s isplatom manjih tvrtki s kojima su surađivale i prema kojima imaju obveze. “Javna su se poduzeća doista disciplinirala i popravila u plaćanju u odnosu na stanje od prije godinu-dvije. No praksa da se toga ne drže i druge karike u lancu otvara sada pitanje poduzimanja novih mjera kako bi se u taj proces uključili svi”, ističe Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca. Intervencije u Zakon o javnoj nabavi, koje su u tijeku, mali poduzetnici pozdravljaju, ali i svjedoče i da su neki drugi Vladini potezi koji su u posljednje vrijeme poduzimani u svrhu sređivanja stanja s plaćanjem poput izmjena ovršnog zakona imali za njih poguban učinak. “Prvi su se na udaru našli mali koji nemaju dobre odvjetničke timove”, kaže Lovrić. No Banski dvori uvjeravaju da je primjena novih odredbi i strože prakse tek zaživjela i da rezultate treba promatrati nakon inicijalne faze. Lovrić je inače jedan od najžešćih zagovornika oštrog postupanja s onima koji ne plaćaju. “Glavni je problem u tome što se rješavanju nelikvidnosti u Hrvatskoj pristupa kao ekonomskom, a ne kao sociološkom ili problemu kriminaliteta, i to kaznenog djela s predumišljajem”, smatra Lovrić. S vremenom se, smatra, neplaćanje među gospodarstvenicima pretvorilo u model osiguranja financijskih prihoda, što se može iskorijeniti samo strogim sankcijama. On se zalaže za vođenje vrlo strogih poreza na dobit za sve one koji probiju rokove plaćanja iznad 60 dana ili druge mjere poput ekstremno visokih zateznih kamatnih stopa za one koji neplaćanjem sebi osiguravaju sredstva za rad. “Ako se ne reagira kroz pravni sustav, u ovakvoj dekadenciji teško se može računati na poboljšanje discipline oslanjajući se na moral i savjest”, zaključuje Lovrić.

Strani primjeri
I savjetnik predsjednice Vlade Željko Lovrinčević smatra da su monetarne vlasti morale reagirati jer bi pridonijele tome da od više od milijardu kuna kojima je središnja banka osigurala visoku likvidnost do malih gospodarskih subjekata kapne koja lipa. “Program gospodarskog oporavka usmjeren je na konsolidiranje javnih financija, no postoje dva bloka koja na koncu nisu uklopljena, a bez kojih dugoročne pomake nije realno očekivati. Prvi se odnosi na mjere i aktivnosti na poticanju ulaganja, dok drugi obuhvaća niz mjera za pomoć jačanju i razvoju malog i srednjeg poduzetništva”, otkriva nam Lovrinčević, navodeći kako je jedno od rješenja bila i primjena direktive Europske unije protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama.