Riječka farmaceutska tvrtka Jadran Galenski laboratorij koji izvozi u 22 države u pokušaju da osvoji Brazil i Kinu nije imala podršku nadležnih institucija u državi kao ni u veleposlanstvima, požalila se njihova menadžerica Sanja Stamenić. Nisu čak kaže od nikog dobili odgovor. Međutim, na pitanje kako razvijaju gospodarsku diplomaciju naša veleposlanstva, u Poslovni dnevnik stigao je odgovor suprotan iskustvima JGL-a. Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVPEI) poručuju da “pomoć koju hrvatska diplomacija zasigurno može pružiti u inozemstvu je davanje preporuka za poslovanje, praćenje javnih natječaja, iniciranje sklapanja potrebne ugovorne regulative s nekom zemljom, primjerice od Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja do zastupanja interesa i lobiranja za konkretne poslove. Također, MVPEI usko surađuje s ostalim institucijama u njihovim gospodarskim aktivnostima u inozemstvu”.

Veliki planovi u tišini
Odgovor na pitanje koje su to ostale institucije u inozemstvu, potražili smo u Ministarstvu gospodarstva koje je u ožujku otvorilo i novo radno mjesto za državnog tajnika za gospodarsku diplomaciju. O tome što radi državna tajnica Bianca Matković, putem glasnogovornika je poručila: “Iako se i dosad radilo na poslovima koje nazivamo gospodarskom diplomacijom, kriza je potencirala potrebu imenovanjem državnog tajnika. Postoji potreba boljeg i učinkovitijeg povezivanja, koordiniranja i razmjene informacija između svih tijela državne uprave i institucija. Prvenstveno mislim na Ministarstvo gospodarstva kao nositelja gospodarskih aktivnosti Vlade RH, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija s mrežom diplomatsko-konzularnih predstavništava, HGK, HUP, APIU, HOK, HBOR, Hrvatske izvoznike i druge institucije”. Nakon podužeg i uopćenog uvoda, Matković poučava kako su “ciljevi strategije gospodarske diplomacije otvaranje međunarodnih tržišta za naše izvoznike pri čemu nam tijela državne uprave moraju biti učinkovitiji servis gospodarstvu….”. Ipak saznajemo da se do kraja godine planira “provođenje niza mjera kao što su izrada cjelovitog programa gospodarske promocije koji će uključivati analizu i odabir ciljanih tržišta za direktnu promociju Hrvatske.” U pripremi su, nastavlja Matković, Programi jačanja međunarodne konkurentnosti i internacionalizacije gospodarstva RH, certifikacije regija za ulaganje, analiza hrvatskog gospodarstva po sektorima i dr. I dok državna tajnica u tišini radi na novom sustavu, javnost je od njezinog dolaska saznala tek da joj u radu pomažu i dvije bivše tajnice koje je povela u Ministarstvo.

Plod ukupne politike
O tome kako u praksi djeluje gospodarska diplomacija dosta iskustva ima dugogodišnja menadžerica Inkera Ljerka Cerc koja je često putovala u najvišim hrvatskim delegacijama. Govori kako su susreti sa predstavnicima kompanija u zemlji domaćina bili manje više organizirani u gospodarskim komorama zemlje domaćina. “Dobra priprema s naše strane, odnosno ciljani pozivi onim partnerima za koje smo bili direktno zainteresirani, dali su uvijek i više rezultata. No, koliko znam gospodarska diplomacija nije inače pronalazila partnere za kompanije”, poručuje danas Cerc i dodaje. “Mislim da našim diplomatima nedostaju informacije o našim potrebama i interesu te moram priznati da niti u jednom veleposlanstvu nisam naišla na registar hrvatskih kompanija prema djelatnostima tvrtki, kapacitetima ili tržišnom segmentu kojem pripadaju. Predstavnici u veleposlanstvima većinom nemaju poslovnog iskustva u gospodarstvu jer su dospjeli po stranačkom ili nekom drugom političkom ključu. Obzirom na nedostajuće iskustvo, oni jednostavno nisu u stanju prepoznati informaciju korisnu za gospodarstvo ili za tvrtke. Gospodarska diplomacija plod je ukupne politike i utoliko ne vjerujem da će Bianca Matković kao ni bilo tko drugi samostalno riješiti probleme. Prije bih rekla da će sudbina tajnice biti slična sudbini Agencije za poticanje ulaganja i izvoza i tzv. ”izvoznoj ofenzivi”, zaključuje Cerc.

Kako to rade u Europi

Diplomacija u službi obrane slobodnog tržišta
Adrian van den Hoven iz Udruge europskih poslodavaca BusinessEurope nedavno je napomenuo da bi Europska diplomatska služba (EEAS) koja se treba ustrojiti stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora, morala odigrati ključnu ulogu jer “male i srednje tvrtke uz sva pravila Svjetske trgovinske organizacije, još trpe veći rizik u trgovanju i investicijama na globalnom tržištu nego kada posluju lokalno.” Rješavanjem problema u sklopu EEAS bavio bi se odjel za poduzetništvo koji bi bio osnovan uz postojeći odjel za trgovinu. Hoven predlaže da bi EEAS trebao uključivati u rad stručnjake za biznis, a ne ostati na politički orjentiranim diplomatima.

HGK zadovoljan suradnjom s Bruxellesom
Vesna Trnokop-Tanta, podpredsjednica HGK nada se dobroj suradnji s ovom službom kakvu komora kaže ima sada s Delegacijom EK. HGK ima predstavništvo u Bruxellesu, a namjerava otvoriti ured u Moskvi i u Kabulu. Iz HUP-a koja nema urede u inozemstvu, poručili su kako je preuranjeno govoriti o suradnji s EEAS jer njezin konačan ustroj i zadaće službe još nisu poznati i Hrvatska nije punopravna članica EU.