Bundek centar, stambeno-poslovni kompleks na atraktivnoj lokaciji uza samo zagrebačko jezero Bundek, uvijek je bio u sjeni svojega atraktvnijeg i eksponiranijeg Ban centra. Oba projekta dijele iste investitore, Institut IGH i splitski Konstruktor, u slično vrijeme su se počeli graditi te su sada zajednički počeli dijeliti i iste financijske probleme u realizaciji.

Za oba projekta se traže partneri sa svježim kapitalom, odnosno prodaju se udjeli kako bi projekti napokon bili završeni. Dok su se o Ban centru na Trgu bana Jelačića puno pisalo, najviše kroz kontekst cijene od sedam tisuća eura za četvorni metara, Bundek centar je u tišini došao do izgradnje prvih nadzemnih etaža, a onda je zbog spomenutih financijskih problema ipak stao. I Bundek centar se počeo graditi krajem 2008. godine kada se još nije predviđao ovako snažan udar krize. Njegova investicijska vrijednost iznosi, prema procjenama investitora, oko 80 milijuna eura, dok je tržišna vrijednost procijenjena na 110 milijuna eura. Kompleks se sastoji od devet međusobno povezanih diletacija u kojima se djelomično isprepleće stambena i poslovna namjena, dok su neke od njih samo stambene ili poslovne. U konačnici će kompleks imati 227 stanova koji se prodaju po cijeni od 2258 do 2720 eura za četvorni metar. Poslovna namjena zauzima oko 15.000 četvornih metara bruto. Osim uredske namjene koja će ići u iznajmljivanje, poslovni prostori u prizemlju se prodaju za 17.500 kuna po četvornome metru ili oko 2374 eura. Ispod kompleksa se prostire već izgrađena podzemna garaža koja će primati 800 vozila. Dok nije dobio svoj sadašnji izgled, samo zemljište i dopuštene visine su od 2005. godine pretrpjele veći broj prenamjena. Ne treba zaboraviti da se tada u Novom Zagrebu, nedaleko od lokacije, već iz zemlje izdigao Muzej suvremene umjetnosti, otvarao se Avenue Mall, a zagrebački gradonačelnik Milan Bandić potrošio je više od 100 milijuna kuna kako bi od jezera Bundek, zapuštenog šumarka za odlaganje otpada, opet stvorio kupalište. Uglavnom, zapuštene šikare uz Bundek i Muzej suvremene umjetnosti su naglo počele dobivati na vrijednosti. Na 17.000 četvornih metara na kojima se sada nalazi Centar Bundek tada je bila planirana društvena namjena. Uz Aveniju Većeslava Holjevca željela se stvoriti “kulturna šetnica” koju bi osim MSU činila još tri muzeja. Ipak, u posjed zemljišta dolazi sadašnji splitski gradonačelnik Željko Kerum i splitski Konstruktor.

Nakon toga u detaljnom urbanističkom planu koji predlaže Zagreb i Milan Bandić zemljište dobiva poslovno-stambenu namjenu, što mu višestruko povećava vrijednost. Istodobno Željko Kerum svoj dio zemljišta prodaje IGH-u. Zemljište koje nije bilo u vlasništvu tako utjecajnih investitora ostalo je naravno u društvenoj namjeni. U daljnjim izmjenama planova visine objekata su povećavane da bi čak u 2007. godini poslovna namjena Centra Bundek dosegla čak 15 katova. Sve je to povećavalo vrijednost zemljišta. Investitori i planeri su nakon negodovanja javnosti ipak sveli investiciju u nešto realnije mjere iako je izgrađenost same čestice još vrlo velika. Trebao je u Bundek centru biti hotel, niz prodavaonica i restorana. Trebao je postati mjesto na kojemu bi Zagrepčani mogli prenoćiti ili se zabavljati uz jedino jezero koje je od centra grada udaljeno ne više od pet minuta vožnje autobusom. Dok se pregovara s novim investitorima koji će preuzeti projekt, zasad je izgledno da od hotela vjerojatno neće biti ništa. Vjerojatno će se morati redefinirati i ostali sadržaji, a cijene stanova određene još prije krize na tržištu nekretnina bit će spuštene. Planirani rok završetka Bundek centra je bilo proljeće 2011. godine i s tim datumom ga prodaju agenti za nekretnine. Međutim, promjene u vlasničkoj strukturi i novi investitori možda će nametnuti i novu dinamiku radova i koncept samoga kompleksa. Bundek centar ipak će zbog svoje pozicije i atraktivnosti biti dovršen i neće ostati još jedno od propalih započetih gradnji u Zagrebu, koje potom godinama propadaju i nagrđuju prostor. No, neće donijeti vlasnicima onakav prihod kako se vjerovalo kada se još prije pet godina borilo za vlasništvo nad zemljištem, osiguravale prenamjene i na kraju u 2008. godini krenulo u gradnju.