Italija bi zbog povoljnih vremenskih uvjeta ove godine mogla prestići Francusku i postati proizvođač vina broj jedan. Međutim, prema istraživanju koje je nedavno izradila jedna francuska agencija, prelazak Italije u vodstvo po proizvodnji vina mogla bi ugroziti Španjolska, trenutačno treća europska zemlja po proizvodnji vina. Naime, zahvaljujući suncu i umjerenim količinama kiše Italija je u ovoj godini povećala proizvodnju vina na oko 47 milijuna hektolitara, dok je istovremeno zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta ovogodišnja berba grožđa u Francuskoj naslabija od 2000., tvrde u udruženju talijanskih poljoprivrednika Coldiretti, pozivajući se na izvještaj francuskog ministarstva poljoprivrede, te ističu da je proizvodnja vina 70 posto veća nego u Francuskoj i Španjolskoj i istovremeno trostruko veća nego u Sjedinjenim Američkim Državama. Procjenjuje se da će proizvodnja vina u Francuskoj za ovu godinu dosegnuti 46 milijuna hektolitara, 10 posto ispod prosjeka u posljednjih pet godina, prema podacima francuskog ministarstva poljoprivrede.

Pad svjetske proizvodnje
Francuska, Italija i Španjolska najveći su proizvođači vina po količini u EU, ali i u svijetu, a nakon njih slijede Sjedinjene Američke Države i Argentina. Pod trsjem vinove loze, prema podacima koje je objavila međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino, pariški OIV, na svijetu je oko 7,9 milijuna hektara zemlje pod vinogradima. Od toga najveći dio otpada na Španjolsku, oko 1,2 milijuna hektara, no prema proizvodnji vina tek je treća, potom slijedi Francuska, oko 885.000 hektara, a slijedi Italija sa 676.000 hektara vinograda. Osim što je najveći svjetski proizvođač, EU je i potrošač, izvoznik i uvoznik vina broj jedan. Europski vinogradarski i vinarski sektor već godinama, međutim, gubi bitku s oštrom konkurencijom proizvođača iz “novog svijeta” – Sjedinjenim Američkim Državama, Čileom i Australijom. Europska komisija lanjske godine stoga je najavila radikalni petogodišnji plan reformi kojim prije svega želi smanjiti količine neprodanih viškova vina, takozvanih vinskih jezera, koji godišnje dosegnu oko 13 milijuna hektolitara. Dok proizvođači “novoga svijeta” izvoze bolja vina po nižim cijenama, Europska unija, naime, troši 700 milijuna eura godišnje na uništavanje neprodanih jeftinih vina iz južne Europe. Svjetska proizvodnja vina u 2007. pala je na oko 267 milijuna hektolitara spram više od 280 milijuna hektolitara koliko je iznosila za 2006., a osim u najvećim zemljama proizvođačima, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj, proizvodnja je podbacila i u Portugalu, Grčkoj te Australiji. Francuska, Italija i Španjolska držale su 60 posto tržišnog udjela u 2000. godini, što je pad u odnosu na 69,8 posto ostvarenih u 1998. godini. Danas imaju 62 posto, a suočavaju se sa sve oštrijom konkurencijom na svjetskom tržištu gdje im sve jače pariraju Australija, Kalifornija, Čile, Argentina i južna Afrika. Zemlje “novoga svijeta” posljednjeg su desetljeća tržišni udio na globalnom tržištu sa 11 povećale na 21,5 posto. Najpoznatija zemlja po vinu na svijetu, Francuska, stoljećima drži primat u tom sektoru. Francuska je u prošloj godini proizvela 46,2 milijuna hektolitara vina, a riječ je o najslabijoj berbi od 1991. godine.

Osim pada kvantitete francuska industrija vina trpi teškoće i zbog poskupljenja sirovina i prijevoza. Italija, koja pretendira na preuzimanje višestoljetne vodeće pozicije od Francuske, i nakon što su godinama te dvije zemlje proizvodile više od 50 milijuna hektolitara vina, 2007. je proizvela 43,5 milijuna ha. Italija je poznata po crvenim vinima, pogotovo po Chiantiju. Pad proizvodnje vina lani je bilježila i Španjolska, (5 posto), Portugal (22 posto) i Grčka (13 posto), dok su je povećale Austrija i Njemačka. Dok proizvodnja vina u svijetu pada, potrošnja se povećala, a prema podacima OIV-a lani je iznosila između 235,3 i 245,9 milijuna hektolitara. Osim što je najveći i napoznatiji proizvođač vina na svijetu, Francuska je među zemljama gdje se i pije najviše vina po stanovniku. Francuske vinopije godišnje popiju 54 litre vina po stanovniku. Najviše vina Francuska izvozi u bogate zemlje Veliku Britaniju, Njemačku i Sjedinjene Države, koje su osim po potrošnji značajne i po proizvodnji vina. Zahvaljujući plodnim dolinama Napa i Sonoma, Kalifornija je također jedno od najznačajnijih područja za proizvodnju vina u SAD-u. Prema studiji napravljenoj prema narudžbi organizatora sajma VinExpo, u sljedećih četiri godine SAD bi mogao preteknuti Francusku na poziciji najvećeg svjetskog vinskog tržišta. Studija objavljena lani, naime, predviđa rast američke potrošnje vina na 27,3 milijuna hektolitara u 2010., sa 23 milijuna u 2005., više od francuske potrošnje koja bi sa 27,4 milijuna trebala pasti na 24,9 milijuna hektolitara.

Novi veliki potrošači
Vrijednost američkog tržišta vinima trebala bi do 2010. iznositi 22,8 milijardi dolara prema 19,2 milijarde 2005., a očekuje se najbrža stopa rasta potražnje za bocama skupljih od 5 dolara po komadu. Globalna potrošnja vina, navodi se nadalje u studiji, u tome će razdoblju porasti za pet posto, a vrijednost tržišta porast će devet posto, na 117 milijardi dolara. Svjetski izvoznik vina broj dva, Italija, koja je 2007. u inozemstvu isporučila 19 milijuna hektolitara vina u vrijednosti 3,5 milijardi eura, lanjski je izvoz u odnosu na 2006. povećala 7,8 posto. Talijanska vina najviše kupaca pronalaze u Njemačkoj, SAD-u, a sve više u Rusiji, Kini, Hong Kongu, Indiji. Nakon Italije na trećem je mjestu Španjolska sa 12 milijuna hektolitara vina izvezenih lani, koja najviše plasira u Njemačku, Švicarsku, SAD i Japan, dok je izvoz iz Njemačke u prošloj godini povećan 8 posto spram 2006. Na istoku je jedno od važnijih tržišta Japan, na 12. mjestu prema količini uvezenog vina, prije svega skupljeg i visokokvalitetnog koje dobavlja iz Francuske, Italije, SAD-a, Čilea, Španjolske i Australije. Uvoz vina u Japan gdje potrošnja po stanovniku iznosi samo 2,2 litre godišnje u 2006. je rastao 5,5 posto. Potrošnja vina povećava se i u Rusiji, Indiji i Kini. Dok je Rusija sve važniji potrošač, Indija i Kina slove kao novi snažni proizvođači. Potrošnja vina u Rusiji od devet litara godišnje po stanovniku od 2001. do 2005. povećana je 37 posto. Iako je vino Rusima tek na trećem mjestu po popularnosti, nakon votke i piva, ta će zemlja prema procjenama do 2010. postati osmo po veličini tržište vina na svijetu. Osim što je i sama proizvođač, Kina bilježi najveći porast konzumacije vina na planetu što stručnjaci pripisuju boljim uvjetima života i manjim ograničenjima putovanja Kineza u inozemstvo. Potrošnja vina u toj najmnogoljudnijoj zemlji svijeta u razdoblju od 1999. do 2004. poskočila je 70 posto, a uvoz je povećan 30 posto. Proizvodnja vina posljednjih je godina sve popularnija grana i u sektoru alkoholnih pića u Indiji, a porastom ekonomskog standarda i prihvaćanjem zapadnjačkog stila življenja raste i potrošnja vina.

Sve značajniji proizvođač je i Južna Afrika, prije svega poznata po bijelim vinima. U proizvodnji vina posljednjih godina znatno je napredovao i Brazil, treća po veličini vinogradarska zemlja Latinske Amerike nakon Argentine, s proizvodnjom od 14.864 milijuna ha i Čilea (8,4 milijuna ha), koji je sa 3,2 milijuna hektolitara peti proizvođač vina na južnoj hemisferi. Brazil, inače, raspolaže s ukupno 66.308 hektara vinograda, među kojima je i najveći tropski vinograd na svijetu Vale do Sao Francisco gdje prosječna temperatura zimi iznosi 20, a ljeti 31 stupanj Celzijevih. Potrošnja vina u Brazilu od 2004. do 2007. narasla je 17 posto, a iznosi oko dvije litre po stanovniku. Najveći latinskoamerički proizvođač, Čile, vinsku je industriju iznenadio kad je u samo deset godina osrednja vina zamijenio vrhunskim kapljicama kojima uspješno parira kalifornijskim, francuskim i drugim etabliranim proizvođačima po nižim cijenama. Vinogradima bogata čileanska dolina Maipo proizvodi visokokvalitetna crvena vina po pristupačnim cijenama, od kojih su značajna cabernet sauvignon, pinot noir i merlot.