Mnogi miješaju pojam pasivne kuće s niskoenergetskom kućom. Razlika je u tome što je kod niskoenergetske kuće postignut standard za gradnju i niskoenergetska kuća je ona koja troši maksimalno 7 litara loživog ulja ili 7 kubičnih metara plina po četvornome metru stambene površine godišnje.

Prva pasivna kuća sagrađena je u Njemačkoj 1991. godine. Bilo je riječi o jednoj studiji koju je nadgledalo i njemačko ministarstvo zaštite okoliša. Od tada se pojam pasivna kuća upotrebljava za svaku kuću u kojoj se po četvornome metru stambene površine ne utroši više od 1,5 litra loživog ulja ili 1,5 kubičnih metara plina. To su senzacionalne vrijednosti i danas, a onaj tko posjeduje takvu kuću uistinu štedi na grijanju. Pasivna kuća je zgrada u kojoj se bez aktivnog sustava grijanja ili klimatizacije postiže ugodna temperatura prostora i u zimskom i u ljetnom razdoblju. Pruža povišen stambeni komfor pri čemu potrebe za toplinskom energijom ne prelaze 15 kWh/m?. Realizacija pasivne kuće postavlja visoke zahtjeve na kvalitetu primijenjenih komponenata građevine. Svi vanjski elementi zgrade, izuzev ostakljenih površina, trebaju biti tako dobro toplinski izolirani da koeficijent prolaza topline nije veći od 0,15 W/(m2K). Koncept kuće, položaj, izolacije i njihovi proračuni moraju zadovoljavati visoke standarde i potrebno je dobiti gotovo hermetički zatvoren prostor unutar kuće jer bi u protivnom dragocjena toplina izašla kroz fuge, spojeve i razne otvore. S kojim materijalom i kako će se izvesti radovi da standard pasivne kuće bude zadovoljen i nije toliko bitno, postoje mnogobrojni proizvođači raznih izolacijskih sredstava koji će vam uvelike pomoći u stvaranju pasivne kuće. Važna je i ispravna orijentacija u odnosu na strane svijeta. Velike prozorske površine na južnoj strani ne smiju biti zasjenjene kako bi pasivni solarni dobici bili optimalni i prozori tako pridonosili toplinskoj stabilnosti kuće. Najmanji otklon u odnosu prema jugu omogućuje najveće iskorištavanje zimskoga Sunčeva zračenja prozorima, a ljeti sprečava pregrijavanje prostorija uzrokovano osunčavanjem sa zapadne strane u poslijepodnevnim satima.

Visokoefektivno vraćanje topline u sustavu provjetravanja s iskorištavanjem većim od 75 posto postiže se pri niskoj potrošnji energije. Obnova zgrada ili gradnja u pasivnom standardu ključ je za štednju energije u budućnosti jer pasivne kuće trebaju 80 posto manje energije za zagrijavanje ili hlađenje od klasičnih kuća. Istaknuto je to tijekom Dana pasivne kuće u Hrvatskoj, koji su održani od 6. do 8. studenoga na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu. Dani pasivne kuće svake se godine početkom studenoga održavaju istodobno u više zemalja Europske unije, a u Hrvatskoj drugi put. “Preporuka je rezolucije Europskog parlamenta da se od 2011. godine sve nove zgrade koje se trebaju grijati ili hladiti konstruiraju u niskoenergetskom standardu kao pasivne kuće, a u Hrvatskoj se već danas može naučiti kako se pasivna kuća dimenzionira, projektira i izvodi”, rekao je profesor Arhitektonskog fakulteta i voditelj Pass-Net projekta za Hrvatsku Ljubomir Miščević. Pass-Net projekt u deset zemalja promiče pasivnu kuću kao skorašnji standard gradnje, a Hrvatska mu se pridružila kao jedina nečlanica Europske unije. Sudionici skupa su se složili kako je geslo “budimo aktivni, gradimo pasivno”, o čemu je govorio profesor Miščević, pravo rješenje u situaciji rasta potrošnje energije i nesigurnosti opskrbom.

Naglasci

Odlična izolacija
Pasivne kuće imaju vrlo dobru toplinsku i zvučnu izolaciju, prozore sa dvije i više staklenih stijenki, toplinsku crpku koja rabi prirodnu toplinu, odnosno hladnoću zemlje za hlađenje ili zagrijavanje unutarnjeg prostora, kao i poseban ventilacijski sustav. Mogu imati i sunčane ili fotonaponske pretvornike za zagrijavanje vode ili dobivanje električne energije.

Austrija najviše napredovala
Najdalje u gradnji pasivnim standardom otišla je Austrija u kojoj je najviše od 20.000 pasivnih kuća koliko ih je sagrađeno u Europi, a uz državnu potporu u pasivnom standardu obnavlja i brojne javne ustanove poput škola i bolnica. “U pasivnom standardu gradi se i nova četvrt u Beču”, izvijestio je direktor Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu Roman Rauch, a velik dio pasivnih kuća, rekao je, uskoro će se moći pronaći i u jedinstvenoj bazi podataka Pass-Neta.