Prema podacima Državnog inspektorata od 2004. do 2011. u prekršajnim i kaznenim postupcima zatraženo je oduzimanje imovinske koristi u iznosu od 234,6 milijuna kuna i utvrđena je vrijednost počinjene štete od 846,3 milijuna kuna kod ilegalne eksploatacije mineralnih sirovina. Drugim riječima, državni inspektori utvrdili su milijardu kuna koja se u nekoliko godina okrenula u nelegalnom vađenju ponajprije kamena, šljunka i pijeska i bez pravne podloge.

Te je podatke nakon jučerašnje konferencije o mineralnim sirovinama i građevnom materijalu u organizaciji gospodarsko-interesnog udruženja Promins Poslovnom dnevniku izjavila Slavica Malenica, načelnica odjela u Ministarstvu financija. U ministarstvu je, kazao je pomoćnik ministra Branko Šegon, prošle godine utvrđeno samo 89 nadzora, odnosno tri nadzora po inspVipnet postigao svjetski rekord u prijenosu podatakaektoru, što je neprimjereno s obzirom na broj korisnika koncesija. Osim toga ni za jednu koncesiju nije pokrenut postupak poništenja ugovora zbog nenaplaćenih potraživanja. “Želimo zaoštriti financijsku disciplinu i među ostalim moramo srediti registar koncesija”, objasnio je Šogan. Od ukupno 13.814 registriranih koncesionara aktivnih je 9570, a njih 1176 ima ugovore o eksploataciji mineralnih sirovina. U 2011. prihodi od naknada aktivnih koncesija iznosili su 852 milijuna kuna. Od toga je za mineralne sirovine trebalo uplatiti 388 milijuna naknada za 2011. Uplaćeno je 330 milijuna kuna. Službeni podaci Ministarstva dokazali su i neosnovanom nedavnu procjenu političara Gorana Marića, koja je uzrujala članice udruženja, o nenaplaćenih devet milijardi kuna koncesijskih naknada samo za vađenje šljunka. Analizom poslovanja oko 200 trgovačkih društva, članica Prominsa, 2008. godine je posljednji put poslovalo s dobiti, koja je iznosila 112 milijuna kuna. Unatoč tome naknade za koncesije uredno su se plaćale. Od 2009. do 2011. prosječan godišnji gubitak tih tvrtki iznosio je 162 milijuna kuna i u tom je razdoblju 1330 radnika ostalo bez posla. Za koncesijske naknade za tehnički kamen, šljunak, pijesak i ciglarsku glinu u posljednje su tri godine članice Prominsa trebale platiti 26,5 milijuna kuna godišnje.

Misterij

Kako je Goran Marić došao do devet milijardi kuna?
Predrag Mikulčić, direktor IGM Šljunčare Trstenik, demantira procjenu Gorana Marića o devet milijardi kuna nenaplaćenih koncesija za šljunak i navodi kako ukupna godišnja koncesijska naknada za rudarenje, koja uključuje i naftu i plin, iznosi 275,6 milijuna kuna. To znači da bi prema sadašnjim propisima ovu naknadu trebalo plaćati 33 godine da bi se došlo do iznosa od devet milijardi. Za šljunak godišnja naknada iznosi devet milijuna kuna, a za čvrste minerale 46 milijuna kuna.