U Hrvatskoj nema nijedne certificirane zelene zgrade, ističe za Poslovni dnevnik Hrvoje Kvasnička, potpredsjednik Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj. Tvrdi da iako postoji potražnja za zelenom gradnjom na hrvatskom tržištu, čini se da našim investitorima to još nije jasno. U Europi je stanje potpuno drukčije. Tako, primjerice, u Njemačkoj, koja je poznata po svojoj ekološkoj osviještenosti, investicijski fondovi nisu više skloni ulagati u zgrade koje nisu zelene, a slična je situacija i na tržištu nekretnina u Austriji, Velikoj Britaniji i SAD-u.
Kvasnička, kojem je dobro poznata situacija u domaćem građevinskom sektoru, čudi se što hrvatski investitori nikako ne shvaćaju da se potrebe na tržištu mijenjaju, a ne razumije ni njihov otpor i nesklonost prema zelenoj gradnji. “Naše tržište je ionako prezasićeno, previše se gradi, poslovni prostori ostaju prazni, stanovi se ne prodaju pa bi investitori u takvoj situaciji trebali razmišljati kako da budi konkurentniji. Prilika im se nudi u zelenoj gradnji”, kaže Kvasnička i navodi konkretan tržišni primjer. Naime, jedan od glavnih kriterija britanskog veleposlanstva prilikom zakupa novih prostora je zelena gradnja, a Kvasnička tvrdi da je takvih slučajeva među međunarodnim institucijama i tvrtkama sve više. Zelena gradnja je usmjerena na uštedu svih resursa, na zaštitu zdravlja (u gradnji se ne koriste toksični materijali) te na smanjenje negativnog učinka na okoliš. Koncept zelene gradnje podrazumijeva racionalno raspolaganje energijom i smanjenje emisije štetnih plinova. Njezine prednosti su vrlo konkretne – ušteda vode od 40 posto i 25 do 50 posto za energiju, a manji su i troškovi održavanja. Zelenom gradnjom se u konačnici postiže veća prodajna vrijednost, a i korisnici su zadovoljniji. Kvasnička smatra da bi država investitorima u zelenoj gradnji uvelike pomogla smanjenjem komunalnih i vodnih doprinosa koji su previsoki, a u konačnici možda bi to bio i dobar marketinški trik kako bi se privuklo što više ulagača. Inače, kako bi ukazao na prednosti i probleme zelene gradnje u Hrvatskoj, Savjet za zelenu gradnju nedavno je organizirao skup “Better Building Brunch” na kojem je sudjelovao i predsjednik Ivo Josipović, koji je dao svoju punu podršku takvoj vrsti gradnje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.?Zelenom gradnjom se u konačnici postiže veća prodajna vrijednost, a i korisnici su zadovoljniji.’
Kako on to misli dobit veću prodajnu vrijednost kada su nove nekretnine već sada u gornjem plafonu cijena i nikako da se prilagode kupovnoj moći?
Ovo je samo prepisivanje nekih programa sa razvijenog zapada koji jednostavno nemaju nikakvog potencijala na našem tržištu. Što ljudima znači 20% uštede na grijanju? Za prosječni stan koji si Hrvat može priuštit to je cca 2000-3000 kn godišnje.
Ovo sa uštedam od 40% vode ne bih ni komentirao. Kaj se ljudi u takvim stanovima manje peru? Manje idu na wc?
Uključite se u raspravu