Novo izvješće US GAO (američki Government Accounability Office), koje je nedavno prenio Reuters, pokazalo je da je od 2005. do 2009. 41 strana kompanija imala komercijalne aktivnosti u sektoru nafte, prirodnog plina i petrokemije u Iranu, a među kojima je i hrvatska naftna kompanija Ina.Naime, u pokušaju da uvjeri Iran da odustane od nuklearnog programa, američki Kongres bi mogao proširiti zakon iz 1996. koji sankcionira inozemne kompanije sa investicijama u naftnu industriju Irana.

Rezultati 2011.
Reuters pritom podsjeća na američki Zakon o sankcijama Iranu koji dozvoljava primjenu sankcija na strane tvrtke koje tijekom 12 mjeseci u iranski energetski sektor ulože više od 20 milijuna dolara. Prema tom Zakonu, američki predsjednik može ograničiti kredite sankcioniranim tvrtkama i isključiti ih iz poslova s američkom Vladom. Ipak, američki državni tajnik se može odreći sankcija nad kompanijama ako se procijeni da je to u nacionalnom interesu. U Ini potvrđuju da su 2008. s NIOC-om (Iranskom nacionalnom naftnom kompanijom) potpisali ugovor, s mogućnošću otkupa, o uslugama istraživanja i razrade na bloku Moghan 2 u Iranu, no navode kako istraživačke aktivnosti unutar važećeg ugovora ne zadiru u ograničenja uspostavljena američkim sankcijama. “Minimalne obveze koje se moraju ispuniti prije kraja prve istraživačke faze (1. lipnja 2012.) uključuju 2D seizmička snimanja i bušenje na jednoj bušotini. Obrada i tumačenje rezultata bit će predstavljeni u 2011., a godišnje investicije su ispod ograničenja od 20 milijuna dolara, sukladno uspostavljenim američkim sankcijama vezanim za energetski sektor u Iranu”, kažu nam u Ini. Neslužbeno se doznaje da Ina ima saznanja o najnovijem izvješću GAO-a, ali i da o tome nema nikakvih službenih informacija od predstavnika američkih vlasti.

Skupe sankcije
Inače, pooštravanju sankcija protiv Irana protive se i vodeće američke kompanije uključujući Boeing i Exxon, a prema ocjenama američke Nacionalne udruge proizvođača, najvećeg američkog poslovnog lobiste, to bi ih moglo stajati 25 milijardi dolara. Kako prenosi Bloomberg, strahuju da bi novi zakon mogao naštetiti naftnim kompanijama, proizvođačima i osiguravateljima i odvojiti ih od ključnih partnera širom svijeta. Američke tvrtke kojima su već zabranjena ulaganja u Iran poručuju da bi njihovo poslovanje širom svijeta moglo biti pogođeno mjerama zabrane poslovanja s kompanijama u Europi, Rusiji i Kini koje trguju s Iranom. S druge strane, ConocoPhillips, Hannover Re, Bechtel, Halliburton i Siemens su među 20-ak kompanija koje lobiraju za sankcije dok se neki zastupnici zalažu čak još i za strožije mjere. Zagovornici novog zakona kažu da se njegov pritisak već pokazao djelotvornim, a za primjer navode indijsku kompaniju Reliance Industries koja je obznanila da prestaje slati benzin u Iran. Većina zapadnih banaka također su prestale financirati pošiljke benzina za Iran strahujući da će biti isključene iz poslovanja u SAD-u.

Aktivnosti u Iranu

Neobvezujući popis
U američkom veleposlanstvu u Zagrebu, pak, kažu kako je GAO tijelo američkog Kongresa za reviziju, vrednovanje i istražne aktivnosti te da je iz njegovog izvještaja jasno vidljivo kako ne pokušava procijeniti ili dati analizu da li tvrtke koje se spominju u izvještaju ispunjavaju kriterije u slučaju kojih se primjenjuje Zakon o sankcijama. Izvještaj samo donosi popis tvrtki koje su izvijestile o komercijalnim aktivnostima u naftnom i plinskom biznisu u Iranu, a u potpunosti se oslanja na javno dostupne informacije.