EN DE

Ina 19. tvrtka po veličini u srednjoj i istočnoj Europi

Autor: Biserka Ranogajec
26. kolovoz 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Ina je najveća tvrtka u regiji, slijede još dvije naftne kompanije, srpski NIS i slovenski Petrol. Dalje su na ljestvici Konzum, Mercator, HEP, Revoz, EP Srbije, US Steel…

Ina, Konzum, Hrvatska elektroprivreda, Zagrebački holding i OMV Hrvatska najveće su hrvatske kompanije među 500 najvećih u srednjoj i istočnoj Europi, prema analizi koju je sastavila bonitetna kuća Coface Central Europe iz Beča. Vrh ljestvice najvećih po ostvarenim prihodima u 2008. godini zauzimaju naftne kompanije. Prvi je poljski koncern PKN Orlen sa 22,78 milijardi eura prihoda, a slijedi ga mađarski Mol sa 13,35 milijardi. Češka automobilska industrija Škoda je treća sa 7,56 milijardi, a potom na ljestvici dolazi ukrajinski Naftogaz sa 6,45 milijardi i poljska grupa Energetyczna sa 5,9 milijardi eura prihoda.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Primat u regiji
Njima se od hrvatskih kompanija najviše približila Ina koja je zauzela 19. mjesto s prihodom od 3,77 milijardi eura, dok je Konzum sa 1,8 milijardi na 65. mjestu, a Hrvatska elektroprivreda sa 1,58 milijardi na 80. Ina je prema tome najveća tvrtka na području bivše Jugoslavije. Srpska Naftna industrija je na 25. poziciji s prihodom od 3,43 milijarde eura, a slovenski Petrol 55. sa 1,99 milijardi eura. Nakon Konzuma dolazi Mercator, koji je na 68. mjestu sa 1,74 milijarde eura prihoda, pa Hrvatska elektroprivreda sa 1,58 milijardi eura i Revoz iz Slovenije koji je sa 1,26 milijardi eura na stotome mjestu. Među prvih stotinu kompanije nema više nijedne iz Hrvatske jer se Zagrebački holding nalazi na 281. mjestu, a OMV Hrvatska na 283. Ljestvicu najvećih kompanija je uz centralnu bonitetnu kuću radila i podružnica Coface Slovenija, a objavio ljubljanski dnevni list Delo.

Ina, Konzum, Hrvatska elektroprivreda, Zagrebački holding i OMV Hrvatska najveće su hrvatske kompanije među 500 najvećih u srednjoj i istočnoj Europi, prema analizi koju je sastavila bonitetna kuća Coface Central Europe iz Beča. Vrh ljestvice najvećih po ostvarenim prihodima u 2008. godini zauzimaju naftne kompanije. Prvi je poljski koncern PKN Orlen sa 22,78 milijardi eura prihoda, a slijedi ga mađarski Mol sa 13,35 milijardi. Češka automobilska industrija Škoda je treća sa 7,56 milijardi, a potom na ljestvici dolazi ukrajinski Naftogaz sa 6,45 milijardi i poljska grupa Energetyczna sa 5,9 milijardi eura prihoda.

Primat u regiji
Njima se od hrvatskih kompanija najviše približila Ina koja je zauzela 19. mjesto s prihodom od 3,77 milijardi eura, dok je Konzum sa 1,8 milijardi na 65. mjestu, a Hrvatska elektroprivreda sa 1,58 milijardi na 80. Ina je prema tome najveća tvrtka na području bivše Jugoslavije. Srpska Naftna industrija je na 25. poziciji s prihodom od 3,43 milijarde eura, a slovenski Petrol 55. sa 1,99 milijardi eura. Nakon Konzuma dolazi Mercator, koji je na 68. mjestu sa 1,74 milijarde eura prihoda, pa Hrvatska elektroprivreda sa 1,58 milijardi eura i Revoz iz Slovenije koji je sa 1,26 milijardi eura na stotome mjestu. Među prvih stotinu kompanije nema više nijedne iz Hrvatske jer se Zagrebački holding nalazi na 281. mjestu, a OMV Hrvatska na 283. Ljestvicu najvećih kompanija je uz centralnu bonitetnu kuću radila i podružnica Coface Slovenija, a objavio ljubljanski dnevni list Delo.




Najmanje estonskih
Ukratko, na ljestvici 500 najvećih uvjerljivo vodi Poljska, a od svih njezinih tvrtki s ljestvice polovina je među prvih 200, a devet ih je među prvih 30. Točnije, među prvih 200 nalazi se 60 kompanija iz Poljske, 35 je čeških, 31 mađarska i 28 ukrajinskih tvrtki. Nadalje, među prvih 35 nema, prema lanjskim prihodima, primjerice, nijednog poduzeća iz Estonije, Letonije ili Slovenije. Hrvatska ima u toj grupi Inu, Srbija svoju Naftnu industriju, dok se slovenski Petrol nalazi tek na 55. mjestu. Što se tiče broja zaposlenih ljudi, najviše ih je u ukrajinskom Telecomu, više od 107.000, i jedino još jedna poljska kompanija Panstwowe ima oko 100.000 radnika. Ukupan prihod ne slijedi profitabilnost pa se na ljestvici neto dobiti nalazi na prvome mjestu češka kompanija ČEZ koja je lani ostvarila 1,89 milijardi eura, a na drugome mjestu je Naftogaz iz Ukrajine sa 1,49 milijardi. Među prvih 20 prema visini neto dobiti nalaze se četiri kompanije iz Poljske, pet je iz Češke i Ukrajine, a četiri su iz Mađarske i dvije iz Slovačke. Primjerice, mađarski Mol ima neto dobit od 533 milijuna eura i na desetom je mjestu ove ljestvice. Dobro ide i telekomunikacijama pa su Telekomunikacije Poljske ostvarile 627 milijuna eura dobiti, a Telefonica Češke 525 milijuna. Lani je dobru dobit zabilježila unatoč globalnoj krizi i automobilska industrija u Mađarskoj gdje je Audi Hungaria Motor ostvario 520 milijuna eura čiste dobiti. I Škoda Auto nije prošla loše uknjiživši dobit od 452 milijuna eura. Škoda je inače vodeće poduzeće u toj državi, motor češkoga gospodarstva, a slijede elektroindustrija i nacionalni distributer ČEZ. Treći po redu je RWE Transgas, monopolistički distributer plina koji je lani dosegao izniman rast. Češka je dugo odolijevala krizi, ali je krajem godine industrija doživjela golem pad, a nezaposlenost počela rasti pa se očekuje velik problem i u idućoj godini u vezi s ukidanjem radnih mjesta.




U Slovačkoj će se kriza također ove godine osjetiti više zbog izvozne orijentacije njezina gospodarstva. Napredak jedino ima njezina naftna i IT industrija. Slovačko gospodarstvo našlo se u krizi ponajprije zbog automobilske i elektroindustrije koje su lani zajedno ostvarile 44 posto ukupnoga slovačkog izvoza. U automobilskoj industriji posebno je bilo velikih otpuštanja, a posljednjih mjeseci ove godine u toj je državi bez posla ostalo više od 80.000 ljudi.U Ukrajini je, primjerice, financijska kriza najviše utjecala na izvoznu privredu, ponajprije metalurgiju i kemijsku industriju, ali je s druge strane uspjeh zabilježila poljoprivreda, a jedan od motora rasta postala je i industrija hrane. U Sloveniji su zadovoljni s pomoći koju je dobio Revoz iz Novog Mesta kao tvrtka kći francuskog Renaulta, što se odražava na nove narudžbe. Međutim, prema podacima Eurostata, industrijska proizvodnja u Sloveniji je u lipnju imala pad od 22 posto u odnosu na prošlogodišnji isti mjesec. Iako ekonomski analitičari predviđaju brzi gospodarski rast u nekim državama, takva konjunktura kakva je bila posljednje desetljeće zasigurno se neće skoro ponoviti.

Manje razlike
Prema podacima Eurostata češki BDP po glavi stanovnika dosegao je 80 posto prosjeka Europske unije, a slovenski gotovo 90 posto. Slovačka je imala BDP na razini 72 posto prosječnoga europskog, u Estoniji je to bilo 67%, a u Hrvatskoj i Mađarskoj po 63%. Litva ima nadalje 61% prosjeka, poljski je 57, letonski 56, rumunjski 46, a bugarski je samo 40 posto. Niz država ovog dijela Europe koje su se otvorile stranom kapitalu koji je pokupovao dobar dio njihovih poduzeća i banaka sada uviđaju da ih strani ulagači izbjegavaju upravo u onim djelatnostima gdje su koristili nisku cijenu radne snage. Neki analitičari predviđaju s druge strane da će svijet biti uskoro manje globaliziran i već sada si mnoge kompanije ne mogu priuštiti tolike tvrtke kćeri u svijetu. To ne znači istodobno, zaključuju analitičari Coface bonitetne agencije, da se neće smanjivati razlike među gospodarstvima i državama. Razvijenija svjetska gospodarstva rasla bi sporije, dok bi ona nerazvijenija imala brži rast što već sada dokazuju sve manje razlike u BDP-u po glavi stanovnika.

BDP

Slovenija najbogatija
Slovenija ima najviši BDP po stanovniku, više od 29,5 tisuća dolara, a najbliža joj je Češka sa 26,1 tisućom dolara. Najniži BDP ima sa 6,9 tisuća dolara ima Ukrajina. Nadalje, najviši je udio bruto investicija u BDP lani imala Bugarska – 38 posto, a najmanje Srbija s udjelom od 20 posto. U Poljskoj to je bilo 22,7 posto i u Ukrajini 23. Prema globalnoj konkurentnosti u ovoj godini, kako navodi Svjetski ekonomski forum, najviša mjesta zauzele su Estonija i Češka koje imaju 32. i 33. poziciju. Slovenija primjerice ima tek 42. mjesto.

Ukratko

Od 500 poljska 151 tvrtka
Od 12 država u kojima su se uspoređivala poduzeća najveći broj kompanija ima Poljska, i to 161 tvrtku. Istraživanje je pokazalo da ih je u Češkoj 81, u Mađarskoj 71, dok ih je u Ukrajini 66. Na ljestvici je još 30 slovačkih kompanija, 19 iz Litve, slovenskih i hrvatskih ima po 17, a 14 je rumunjskih. Najmanje, samo tri tvrtke, dolazi iz Estonije. Ukratko, na ljestvici 500 najvećih uvjerljivo vodi Poljska, a od svih njezinih tvrtki s ljestvice polovica je među prvih 200, a devet ih je među prvih 30.

Autor: Biserka Ranogajec
26. kolovoz 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close