Ma koliko se to ne uklapa u raširenu percepciju o bankama koje i u recesijskom ambijentu mirno brode, na poslovanje bankarskog sektora produžena recesija ostavlja više nego jasan trag. On je vidljiv u usporenoj dinamici rasta poslovanja (iako ove godine uz nešto veći rast kreditne aktivnosti nego 2009.), ali u godini na izmaku najdublje se utisnuo kroz daljnje povećanje udjela nenaplativih plasmana i troškova rezerviranja. Upravo su ti rizici među važnijim preprekama smanjenju kamatne marže banaka. U takvim okolnostima, kako je nedavno istaknuo i guverner HNB-a Željko Rohatinski, teško je očekivati iole veće smanjivanje kamata na kredite, čak i uz daljnje smanjivanje pasivnih kamatnih stopa.

Bankari su još prošle godine isticali kako će zbog očekivanog trajanja krize i njezina odgođenog djelovanja na kvalitetu kreditnog portfelja najveći porast otpisa nenaplative imovine u ovdašnjim bankama biti upravo u 2010. godini. U slučajevima dubljega i dužega ekonomskog pada s kakvim se suočila (i) Hrvatska do izražaja obično dolazi utjecaj zaustavljanja rasta (novih) kredita na tzv. starenje kreditnog portfelja, općenito slabljenje kreditne sposobnosti klijenata, kao i problemi vezani uz kolaterale. Prije ili poslije iscrpe se razne opcije reprograma, restrukturiranja i/ili korištenja kolaterala. Krajem 2008. udjel problematičnih kredita bio je pet posto, a krajem ovogodišnjeg rujna njihov je udjel oko 10 posto, s tim da je do kraja godine izglednije da će se malo povećati, a ne smanjiti. Porast je pritom najizraženiji u sektoru poduzeća, ali pad dohodaka i porast nezaposlenosti ove se godine izraženije nego lani odražava i na poteškoće u naplati kredita od građana. Vodeće banke, koje s obzirom na udjel u ukupnoj aktivi kreiraju i trendovska sektorska obilježja, u prva su tri tromjesečja zabilježile porast troškova rezerviranja od gotovo 40 posto na godišnjoj razini. Većina banaka u posljednje se dvije godine pojačano fokusira na upravljanje troškovima, a da to nije slučaj, dobit poslije oporezivanja ove bi godine zasigurno pala i više od 20-ak posto u prosjeku.

Trend smanjenja profitabilnosti mjeren prinosima na imovinu i kapital time je samo nastavio višegodišnji niz. Povrat na prosječnu imovinu bi nakon lanjskih 6,4 posto ove godine mogao čak pasti i ispod 6 posto, procjenjuju analitičari. Još 2008. bio je na 10 posto, a u odnosu na 12,4 posto iz 2006. godine ta je mjera profitabilnosti bankarskog sektora do danas prepolovljena. Godina 2004. s ROA na razini 16 čini se dalekom poviješću. Iako su se kreditni kanali u odnosu na prošlu godinu (kad su krediti zapravo stagnirali) pokazali malo protočnijima, to nisu stope koje bi u većoj mjeri amortizirale povećane troškove rezerviranja. Prema podacima HNB-a, plasmani takozvanom privatnom nefinancijskom sektoru bilježe stope rasta za oko 5,5 posto, pri čemu je kod poduzeća oko osam, a kod stanovništva nepunih dva posto. Kad se isključi efekt tečaja na kunski iskaz stanja kredita (dobar dio kojih je vezan valutnim klauzulama), krediti građanima jedva da nadilaze atribut stagnacije. Ipak, nakon lanjskog pada tog dijela kreditnog portfelja i stabilizacija je pomak. Pritom stambeni bilježe blagi rast, a oni za kupnju auta ili po kreditnim karticama imaju dvoznamenkast pad. S obzirom na i dalje nepovoljna kretanja na tržištu rada i s tim povezanim padom dohodaka te nesigurnosti glede budućnosti i zaduživanja, procjenjuje se da će oporavak potražnje građana za kreditima trebati pričekati još najmanje pola godine. Nasuprot oprezu s kreditima veća sklonost štednji u građana u devet se ovogodišnjih mjeseci očitovala u porastu njihovih depozita za 5,2 posto, dok je kod poduzeća treće tromjesečje napokon donijelo oporavak depozita nakon što su lani znatno okopnili, a u prvom polugodištu mahom bili u znaku stagnacije.

U takvim okolnostima približno polovica prirasta ukupnih kredita banaka u 2010. rezultat je povećanoga kreditiranja poduzeća (za 30-ak posto zaslužni su krediti državi), a unutar tog sektora, prema nedavnoj analizi PBZ-a, zaduženje je javnih poduzeća smanjeno za oko 200 milijuna kuna, dok je kod privatnih poduzeća povećano za 7,2 posto ili oko 6,5 milijardi kuna. Kad se pak tim kreditima dodaju i plasmani u korporativne vrijednosne papire, potraživanja prema privatnom sektoru porasla su 8,2 milijarde kuna. Problem je i dalje, međutim, što je u rastu kredita poduzećima premalo onih investicijskih, čiji se osjetniji oporavak očekuje dogodine. U odnosu na pretkrizno razdoblje i ukupna je dinamika rasta banaka, mjerena rastom aktive, znatno sporija. Konsolidirana aktiva im ove godine raste po većim stopama nego lani. U devet mjeseci povećana je 3,1 posto, a na godišnjoj razini 4,5 posto, dok je u 2009. aktiva povećana samo 2,7 posto. Rast bankarskog poslovanja sigurno je važna pretpostavka za oporavak gospodarstva, a za tu ulogu važno je da su hrvatske zadržale visoku kapitaliziranost i da imaju zadovoljavajuću likvidnost. Koliki će rast kredita biti, primjerice, dogodine, ovisi o više faktora, od vanjskog okruženja do domaćega fiskalnog okvira. Prema procjenama vodećih banaka, u osnovnom scenariju koji podrazumijeva rast BDP-a od 1,5%, iduće godine realno je očekivati rast kredita oko 6%.

Erste banka

Iduća godina jednako složena
Smatramo da će 2011. biti jednako složena kao i tekuća godina. Općenito govoreći, Erste banka će u idućoj godini osim na rast na tržištu posebnu pozornost posvećivati daljnjem povećanju interne efikasnosti i kvalitete usluge klijentima. Velik naglasak i dalje ćemo stavljati na komunikaciju s klijentima i razumijevanje njihovih specifičnih potreba u trenutačnom tržišnom okruženju. Bitno je naglasiti da je već 2010. bio vidljiv trend stabilizacije aktivnih kamatnih stopa, uz blagu korekciju na niže. Eventualni nastavak tih trendova prije svega će ovisiti o tržišnim kretanjima, cijeni izvora i stabilizaciji troškova rizika. Sukladno navedenom, u nekom bližem razdoblju ipak nije izgledno očekivati njihovo smanjivanje. Dinamika kreditiranja poduzeća 2010. godine bila je manja u odnosu na prethodna razdoblja. Sukladno usporenoj dinamici oporavka domaćega gospodarstva i smanjenoj domaćoj potražnji, uz manji broj iznimaka uglavnom vezanih uz područje obnovljivih izvora energije, poduzeća su bila dominantno okrenuta financiranju obrtnih sredstava. Kada govorimo o kreditiranju privatnog sektora, u 2011. očekujemo zadržavanje brže dinamike kreditiranja segmenta poduzeća, uz nastavak potražnje javnih poduzeća do laganog oporavka potražnje privatnih poduzeća. Kod segmenta stanovništva očekujemo blagi oporavak, ali i dalje usporenu dinamiku. Naš je cilj i u 2011. godini ostvarenje većeg rasta kreditnih plasmana toj kategoriji klijenata u odnosu na prosjek rasta tržišta u tom segmentu.
Petar Radaković, predsjednik Uprave Erste banke

RBA

Ne očekujemo veće pomake
Hrvatsko financijsko tržište ove godine obilježava viša razina stabilnosti cijena i prinosa na financijsku imovinu u odnosu na prethodnu godinu. Likvidnost banaka je visoka, a traženi prinosi na kratkoročna zaduživanja financijskog sektora i države niži su od višegodišnjeg prosjeka. Središnja država i javna poduzeća dodatni su kapital bez teškoća pronalazili na vanjskim financijskim tržištima te nisu povećavali potražnju za kapitalom iznad kapaciteta ponude domaćega financijskog tržišta. Stoga su banke mogle postupno popuštati potražnju za domaćim depozitima, odnosno smanjivati visinu kamatnih stopa u ponudi za oročene depozite i sredstva na računima banaka. Reakcija na strani ponude kamatnih stopa na kredite niža je od očekivane, što znači da se pozitivni impulsi od kretanja na financijskom tržištu nisu u potpunosti prenijeli na kretanja u realnom sektoru. Uzrok usporene reakcije aktivnih kamatnih stopa na trend pada pasivnih kamatnih stopa nalazimo u povećanju rizičnosti korisnika bankarskih kredita. Osnovna zapreka za smanjenje cijene u ponudi kredita banaka nalazi se u otežanoj naplati potraživanja između poduzeća, a pojačava ga neizvjesnost o načinu financiranja rastućega javnog duga. Problemi s likvidnošću poduzeća u dužem roku prerastaju u problem solventnosti pa se poslovna politika poduzeća usmjerava defenzivno – na održavanje likvidnosti umjesto na razvoj poslovanja.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak

Time se sužava potencijal zapošljavanja u sektoru poduzeća, što prenosi negativne impulse na sektor stanovništva. Rezultat je smanjenje potražnje za kreditima banaka. U takvim uvjetima poslovna politika banke slijedi dominantne tendencije u sektoru poduzeća te se umjesto na aktivnosti za rast plasmana usredotočuje na mjere interne ekonomije, odnosno na unapređenje upravljanja rizicima i naplate potraživanja te na upravljanje troškovima poslovanja. Mogućnosti za povećanje prihoda sve manje nalazimo u kreditnom poslovanju koje je obilježilo razdoblje do recesije. U postrecesijskom razdoblju banka se usmjerava na pružanje usluga, što traži permanentno podizanje kvalitete usluge. Prostor za povećavanje plasmana nalazimo tek u segmentu države, javnih poduzeća i velikih poduzeća, dok u segmentu malih i srednjih poduzeća te stanovništva nastojimo atraktivnom ponudom paketa proizvoda i usluga povećati prosječno korištenje usluga banke i povezane financijske grupe. U idućem razdoblju ne očekujemo veće promjene na strani potražnje za financijskim proizvodima i uslugama na domaćem tržištu. Poslovanje poduzeća će se postupno oporavljati, ali više povećanjem produktivnosti rada, nego dodatnim zapošljavanjem, stoga pozitivne promjene na tržištu rada ne možemo očekivati prije priključenja u Europskoj uniji, odnosno za dvije do tri godine. Tada bi priljev dodatnoga kapitala mogao potaknuti i rast zaposlenosti, što je nužan uvjet za rast potražnje za kreditima. U međuvremenu, banka ostaje usredotočena na rast prihoda preko rasta kvalitete usluga, što omogućava ostvarivanje umjerenih stopa rasta poslovnih aktivnosti.
Zdenko Adrović, predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria

SG-Splitska banka

Očekujemo slabiju potražnju za kreditima
Općenito očekujem da će se 2011. zadržati razdoblje u kojem će se banke suočavati sa slabijom potražnjom za kreditima te rastom rizika plasmana, što će najvjerojatnije dovesti do daljnjeg pada profitabilnosti. Sporiji oporavak domaćega gospodarstva snažno će utjecati i na poslovanje banaka. Naime, uzimajući u obzir da nije realno očekivati oporavak zaposlenosti na domaćem tržištu rada prije druge polovice 2012. te relativno visoku zaduženost kućanstava, izgledno je da će građani prije biti skloniji razduživanju nego povećanju svoje zaduženosti. Kada govorimo o poduzećima, očekujemo da iduće godine ponovno najznačajniji rast kreditne aktivnosti zabilježimo u segmentu poslovanja s pravnim osobama. Iduće bismo godine mogli zabilježiti povećanje kredita za investicije, i to u prvom redu kod privatnog sektora za razliku od ove godine kada dominira potražnja za kratkoročnim financiranjem poduzeća. Kada govorimo o kretanju aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u 2011., očekujemo da se zadrži ovogodišnji trend njihova laganog smanjenja, što će dominantno biti posljedica visokih konkurentskih pritiska unutar bankovnog sustava. Pad potražnje za kreditima banke će pokušati ublažiti razvojem novih proizvoda i usluga te padom aktivnih kamatnih stopa. U uvjetima manje kreditne aktivnosti smanjuje se potreba i za izvorima financiranja, što vodi padu kamatnih stopa na depozite. Ipak, pad kamatnih stopa bit će djelomično usporen zbog očekivane visoke potrebe države za (re)financiranjem na domaćem tržištu te visokim rizicima u poslovanju banaka. Unatoč izazovnom okruženju Splitska banka iduće godine planira nastaviti širenje mreže poslovnica, prije svega na području Zagreba. Ali i daljnji razvoj informatičke mreže, u koju je dosta uloženo i ove godine. Općenito, što se tiče poslovne aktivnosti očekujemo nešto bolju dinamiku kreditiranja nego što je to bio slučaj u 2010., ne toliko zbog rasta samog tržišta na kojem ne očekujemo velike pomake, nego svoja očekivanja temeljimo na našem većem kapacitetu distribucije zbog proširene poslovne mreže.
Pierre Boursot, predsjednik Uprave SG-Splitske banke

HYPO banka

Očekuje se blagi oporavak gospodarstva
Teško gospodarsko okruženje u Hrvatskoj prouzročilo je suženje specifičnih poslovnih aktivnosti banaka praćeno povećanjem kreditnog rizika. Pri porastu kreditiranja bilo je poteškoća premda se sveukupna situacija do kraja 2010. donekle poboljšala u odnosu na 2009. godinu. Banke su ove godine također imale važnu ulogu kao podrška gospodarstvu i javnom sektoru osiguravanjem potrebnih sredstava i stabilnosti. Poput bankarske industrije u cjelini, i Hypo banka je iskusila pogoršanje kreditnog portfelja te povećanje tzv. neiskorištene aktive, odnosno kredita koji ne donose prihod, kao i smanjene prihoda od provizija u domaćem platnom prometu i kartičnom poslovanju te pad prihoda zbog smanjenih iznosa plasmana. Banka je taj negativni učinak nastojala nadoknaditi uvođenjem stanovitih mjera za poboljšanje učinkovitosti koje su dovele do većih ušteda na troškovnoj strani. Nadalje, ponudila je i posebne pakete za korporativne klijente, srednje i malo poduzetništvo te građanstvo kako bi ovim sektorima pomogla da se lakše nose s brojnim izazovima gospodarskog okruženja, npr. restrukturiranjem i reprogramiranjem kredita te produljenjem roka i fleksibilnijim planom njihove otplate. U skladu s novom poslovnom strategijom usmjerenom na poslovanje sa sektorom građanstva, javnim institucijama i srednje velikim poduzećima Hypo banka je unaprijedila kvalitetu svoje ponude uvođenjem novih proizvoda i usluga, kao i povećanjem svoje infrastrukture. Banka je znatne napore uložila u poboljšanje i proširenje svoje poslovne mreže. Dostignuta je brojka od 200 bankomata. Na makroekonomskoj se razini u 2011. godini može očekivati lagan oporavak gospodarstva, ali i dalje će biti strukturnih problema koji će dovesti do povećanja nezaposlenosti, pada realnog sektora, kao i daljnjih restrikcija u intenzitetu kreditiranja. Budući da je ključno rješenje za ponovno pokretanje gospodarskog zamašnjaka u poboljšanju kvalitete i povećanju obujma odobrenih kredita, Hypo banka zasigurno će nastaviti s poticanjem korporativnog sektora, posebice poljoprivrede, uz daljnju podršku građanstvu. No sljedeće godine ne možemo očekivati dvoznamenkasti rast kreditnog portfelja, pogotovo imajući u vidu da realnom sektoru nedostaje obećavajućih projekata s prihvatljivim rokom povrata ulaganja.
Markus Ferstl, predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria banke

HPB

Rast bruto kredita od 10%
Očekujemo da nam makrookruženje osigura stabilne i poticajne uvjete u 2011. kako bismo i na mikrorazini mogli ostvariti zacrtane poslovne ciljeve. Sve zajedno trebalo bi voditi prema izlasku iz recesije i nacionalnom gospodarskom oživljavanju. Na makrorazini u 2011. godini možemo očekivati izlazak iz recesije i blagi gospodarski oporavak sa stopom rasta BDP-a između 1 i 2 posto, što bi trebalo potaknuti veću potražnju za kreditima, naročito u drugom dijelu godine. Na strani aktivnih, ali i pasivnih kamatnih stopa očekuje se nastavak započetog trenda blagog pada. U drugoj polovici godine može se očekivati zatvaranje svih poglavlja i završetak pregovora o pristupanju EU te početak procesa ratifikacije, što će utjecati na poslovnu klimu i averziju prema rizicima. HPB u 2011. ulazi s vrlo dobrim polaznim osnovama. Prvo, dokapitalizacijom od 450 mil. kuna stvorene su pretpostavke za financiranje novoga kreditnog ciklusa, a novi kreditni potencijal sada premašuje 4 mlrd. kuna. Drugo, provedenim internim restrukturiranjem i poboljšanjem troškovne učinkovitosti omogućeno je povoljnije kreditiranje klijenata, dok se istodobno vlasnicima osigurava viši prinos na uloženi kapital. I treće, ono najvažnije, naši klijenti su iskazali izuzetno visoku razinu vjernosti i povjerenja u banku. U 2011. HPB planira rast bruto kredita viši od 10%. Kod poslovnih subjekata naglasak će biti na malom i srednjem poduzetništvu, dok kod građana očekujemo rast stambenoga kreditiranja.
Čedo Maletić, predsjednik Uprave HPB-a