Mandati uprave Hrvatskih željeznica su već sada stavljeni na raspolaganje novoj vlasti, kazao je Zlatko Rogožar, predsjednik uprave HŽ Holdinga na godišnjoj novinskoj konferenciji u Zagrebu. Bez obzira što odluči nova vlast, Rogožar je uvjeren da se započeti proces modernizacije neće zaustaviti.

Hrvatske željeznice su ove godine investirale gotovo milijardu kuna. Najviše je investirano u infrastrukturu, 656 milijuna kuna, a 354 milijuna otpada na prijevozne kapacitete. Iako u Upravi o tome nisu željeli govoriti, u željezničarskim sindikatima upozoravaju da je ove godine u obnovu sustava pruga moralo biti uloženo barem 300 milijuna kuna više da bi HŽ ostao konkurentan na tržištu.

U osvrtu na godinu na izmaku Rogožar je naveo ukupne prihode od 4,1 milijarde kuna, što je u odnosu na prošlu godinu manje za 4,2 posto, dok su ukupni rashodi smanjeni za 4,7 posto, na 4,2 milijarde kuna. HŽ će, kaže njegov čelni čovjek, do kraja godine dosegnuti brojku od 50 milijuna prevezenih putnika i 12,5 milijuna tona tereta pri čemu prihodi od prijevoza putnika i roba iznose oko milijardu kuna. Te je rezultate HŽ ostvario sa 12.545 zaposlenih koliko ih trenutno radi u tom javnom poduzeću. U Hrvatskim željeznicama su najavili da će u narednom razdoblju njihove narudžbe zadovoljavati samo trećinu kapaciteta tvrtke TŽV Gredelj, a da će za ostatak prihoda Gredelj morati potražiti naručitelje na svjetskom tržištu. Rogožar je istovremeno izrazio uvjerenje da će TŽV doživjeti procvat ulaskom Hrvatske u Europsku unije zbog usmjerenosti Unije na ovu vrstu ekološkog transporta.

Nebriga države za strategiju željezničkog prijevoza je problem na koji upozoravaju i vodeći ljudi HŽ-a i sindikata te svi očekuju do nove vlasti da će to primjeniti. “Ne može se tržišno zarađivati, a dogovorno trošiti”, kazao je što je jedan od glavnih problema današnjih Hrvatskih željeznica njihov predsjednik Uprave Zlatko Rogožar. Naime, HŽ-ovci su nezadovoljni što se željeznica često koristila, a i dalje koristi, kao sredstvo za spašavanje nekih domaćih tvrtki.

“Ne može država s jedne strane od nas tražiti da poslujemo po zakonima tržišta, a s druge strane nametati nam obveze nabave, recimo vlakova, od točno određenog proizvođača po cijeni koja je daleko veća od tržišne”, požalio se Rogožar.

Iako nije poznato da li će takav stav imati i nakon dobivenih izbora, ali još proteklog tjedna vodeći ljudi Kukuriku koalicije tvrdili su da će im željeznica biti investicijski prioritet. Vjerojatni novi ministar financija Slavko Linić tako je nedavno kazao da se infrastruktura mora izdvojiti iz HŽ-a i vezati uz specijaliziranu agenciju ili čak nadležno ministarstvo, dok drugo mora biti izloženo tržištu.
Isto tako, najavio je velike investicije u željezničku infrastrukturu tijekom 2012. godine. Naime, u SDP-u smatraju da HŽ danas može biti ono što su autoceste bile 2000. – pokretač razvoja cjelokupnog hrvatskog gospodarstva, a ponajprije posustale domaće građevinske industrije.