ŠIBENIK – Tvornica lakih metala Šibenik, najveći gospodarski subjekt u Šibensko-kninskoj županiji i jedina hrvatska aluminijska industrija u kojoj je zaposleno oko 1600 radnika, ne može izbjeći stečaj ako Vlada, HFP i Ministarstvo gospodarstva ne raspišu natječaj za privatizaciju prije godišnjih odmora te interveniraju sa sedam milijuna eura (oko 50 milijuna kuna) neophodnih za preživljavanje tog poduzeća samo do završetka natječajnog postupka. To su u jučerašnjem apelu hrvatskoj javnosti i državi kao vlasniku TLM-a kazali Zdravko Burazer, predsjednik Hrvatskog sindikata metalaca, i Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata.

Veza s Mostarom
Oni su optužili Vladu, HFP i Ministarstvo gospodarstva da koče privatizaciju TLM-a u interesu pojedinaca ili grupa čak i sada kada su ispunjeni svi uvjeti za raspisivanje natječaja, a postignut je socijalni dogovor sa sindikatima o zbrinjavanju viška zaposlenih. Na izravno pitanje znaju li o kojim je pojedincima i interesnim grupama riječ, oni nisu mogli precizno odgovoriti, ali su naveli da razlozi za odgađanje obećane privatizacije TLM-a treba najvjerojatnije tražiti u politici te problemima koje Vlada i HEP imaju u pregovorima s Aluminijskim kombinatom Mostar koji dugoročnu poslovnu suradnju s TLM-om, navodno, uvjetuje isporukom jeftine struje iz Hrvatske za potrebe mostarske elektrolize. TLM-ov financijski deficit, saznali smo jučer od sindikalnih čelnika, premašio je 1,1 milijardi kuna. TLM već mjesecima ne plaća struju, PDV, komunalije, struju i vodu, u prva tri mjeseca ove godine poslovao je s gubitkom većim od 40 milijuna kuna, a upitna je isplata plaća radnicima idući mjesec jer zbog remonta nekih postrojenja nisu ostvareni planirani prihodi. Novac za plaće i nabavku sirovine TLM je u zadnje vrijeme nabavljao tako što je fakture za izvezeni aluminij prodavao lokalnoj Jadranskoj banki zato što nije mogao čekati isplatu isporučene robe u ugovorenim rokovima zbog čega je također trpio gubitke i iscrpio sve svoje mršave financijske rezerve.

Za godinu 5000 kuna
Anketa koju su sindikati proveli među radnicima da bi mogli s državom pregovarati o socijalnoj klauzuli ako TLM kupi Hrvatski konzorcij, koji je najavio zadržavanje 1400 od oko 1600 radnika TLM-a, pokazala je da bi TLM uz otpremninu od 5000 kuna po godini staža napustio znatno veći broj radnika od tehnološkog viška po procjeni eventualnog privatnog vlasnika. Sindikati su upozorili da će stečaj TLM-a imati katastrofalne gospodarske posljedice za Šibenik i Županiju, ali i za hrvatsku vlast jer će TLM otići u stečaj isključivo zbog kašnjenja i odgađanja obećane privatizacije u koju svi – i radnici, i sindikati, i država kao vlasnik vide jedino rješenje za spas tog posrnulog industrijskog giganta. TLM je, naglasili su Burazer i Matijašević, u tako lošem stanju da stara procjena temeljnog kapitala TLM-a sada za čak 40 milijuna kuna veća od vrijednosti njegove imovine. Sindikati su jučer javno pozvali sve članove Nadzornog odbora TLM-a da podnesu ostavke zbog toga što Vlada, HFP i Ministarstvo gospodarstva, dakle vlasnici TLM-a, i od njih kao svojih predstavnika, skrivaju razloge za odugovlačenje pa čak i izbjegavanje obećane ubrzane privatizacije TLM-a. “NO TLM bi svojom ostavkom trebao poručiti vlasniku da se ne slaže s takvom politikom te tako na častan i moralan način pokušati ubrzati odluke dok se još ima o čemu odlučivati”, kazao je Ozren Matijašević.

Zapreke privatizacije

Kao jedan od glavnih razloga za odgađanje raspisivanja natječaja za privatizaciju TLM-a navodno su bile dionice Aluminijskog kombinata Mostar koje posjeduje TLM. Riječ je o udjelu TLM-a u AK Mostar vrijednom između 92 i 110 milijuna kuna. Rješenje za te dionice pronađeno je tako da ih je hrvatsko Ministarstvo finacija kompenziralo s TLM-om tako što mu je prilikom njihovog preuzimanja smanjilo za dogovorni iznos prema Ministarstvu financija kao svom najvećem vjerovniku. Iako je isticano da su te dionice i socijalna klauzula sa sindikatima jedine zapreke za privatizaciju TLM-a, ona nije započela ni nakon što su ta dva problema riješena.